Podgorica, PR pres servis – Iako je prvobitno odbilo da primi predstavnike organizacije koje se bore za prava osoba s invaliditetom na sastanak povodom njihove inicijative u vezi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je zakazalo u 15 sati i 30 minuta sastanak, ograničavajući broj predstavnika na tri.
Oni su danas organizovali protest pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, sa početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga tokom kojeg su Ministarstvu dali rok do 14 sati i 30 miniuta da ih primi na sastanak.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović je nakon 14 sati i 30 minuta je pozvao članove organizacionog odbora da lično predaju zahtjeve ministarki ili njenim saradnicima.
„Obezbjeđenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nije dozvolilo članovima organizacionog odbora protesta da uđu u prostorije“, naveo je Macanović, dodajući da se na kraju pojavila saradnica ministarke koja ih je obavijestila da će sastanak biti organizovan.
Prethodno danas tokom protesta, Macanović je istakao da su Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i pravilnik o kriterijumima, uslovima i postupku ostvarivanja prava na subvencije donijeti netransparentno, bez ikakvih kredibilnih analiza i na osnovu netačnih podataka.
“Kreiranje politika ne može se zasnivati na ličnim uticajima, već na tačnim i istinitim podacima. A upravo Nacrt zakona i pravilnik koje je ovo Ministarstvo donijelo na netransparentan način nisu zasnovani na analizama, već na neistinama”, rekao je Macanović.
Podsjetio je da je na nedavno održanom okruglom stolu dobio informaciju da je radna grupa koristila analize pri izradi Nacrta, ali da ih Ministarstvo nikada nije objavilo, iako je obećano da će to učiniti.
“Gdje su te analize? Nemate ih jer ih nijeste izrađivali! Doduše, imate analize iz mandata prethodne radne grupe iz 2015. godine, ali ih niste koristili jer su one bile usmjerene ka unapređenju oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom”, kazao je Macanović.
On je ukazao na drastična neslaganja u zvaničnim podacima.
“U obrazloženju Nacrta zakona rekli ste da pravo na subvencije koristi 2.919 poslodavaca za 4.550 zaposlenih lica s invaliditetom, dok u Izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti vi iz Ministarstva, ili oni iz Zavoda i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju su dali podatak da ove subvencije koristi 2.784 poslodavaca, što znači 135 poslodavaca manje za 4.935 zaposlenih ili 385 osoba invaliditetom više. “Šalite li se vi sa nama?”, upitao je Macanović, ističući da su ovi podaci nepouzdani i da dovode u pitanje transparentnost rada institucija.
Takođe je kritikovao izjave načelnika Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, koji je tvrdio da je prosječna subvencija za zaposlene 1.000 eura.
“Da li vi mislite da smo mi toliko nesposobni da ne možemo izračunati da bi taj iznos na godišnjem nivou iznosio 12.000 eura po zaposlenom? Kada to pomnožimo sa bilo kojim od ova dva kontradiktorna podatka o broju zaposlenih, dolazimo do iznosa od preko 54 miliona eura. A vi ste isplatili preko 20 miliona manje!”, rekao je Macanović.
Poručio je da okupljeni neće odustati dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
“Povucite ovaj nakaradni Nacrt zakona, formirajte radnu grupu u kojoj će biti reprezentativni predstavnici osoba s invaliditetom i organizacija koje ih zastupaju, i zajedno izradimo ozbiljne analize na osnovu tačnih podataka”, naveo je Macanović.
Uputio je poruku ministarki Nišić da je već ušla u istoriju kao prva ministarka koja je izvela osobe s invaliditetom na ulicu.
“Nemojte obarati nove rekorde i postati i prva ministarka koja će dozvoliti da tu i ostanemo. Nećemo otići dok ne ispunite naše zahtjeve, makar ovdje ostali više dana”, poručio je Macanović.
Direktor NVO „Mozaik“ iz Nikšića Blagoje Šturanović poručio je da osobe s invaliditetom ne traže milostinju, već pravo na dostojanstven život i rad.
„Danas stojimo ovdje ne da molimo, već da zahtijevamo ono što nam pripada. Pred našim očima pokušavaju da nam oduzmu pravo na rad, da nas ubijede da smo teret, da je ulaganje u nas trošak, a ne investicija u snažno društvo. Iz svojih udobnih kabineta, daleko od naše svakodnevice, donosite zakone koji nas sputavaju umjesto da nas štite. Govorite o inkluziji, a zatvarate nam vrata. Pričate o pravima, a smanjujete ih. Pozivate na dijalog, a ignorišete naš glas“, kazao je Šturanović.
Upitao je nadležne da li znaju šta je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i kako je moguće da smanjuju šanse za zapošljavanje umjesto da ih povećavaju.
„Kako je moguće da umanjujete naša prava umjesto da ih širite? Nećemo dozvoliti da nas tretirate kao teret. Nismo problem koji treba riješiti, već ravnopravni građani ovog društva“, poručio je Šturanović.
Naglasio je da osobe s invaliditetom nisu lopovi niti zloupotrebljavaju sistem, već da ih vlasti guraju u siromaštvo i socijalnu izolaciju.
Šturanović je poručio da rad nije privilegija, već osnovno pravo, kao i da se neće stati dok se to pravo ne osigura.
„Ako nam uskraćujete pravo na rad, uskraćujete nam pravo na život. Nećemo odustati, nećemo biti tihi. Mi smo stvarnost, a ne mit!“, zaključio je Šturanović.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković istakla je da se ovim izmjenama ugrožavaju teško stečena prava osoba s invaliditetom i da je neprihvatljivo da se smanjenjem njihovih prava nadoknađuju budžetski deficiti.
„Jedan od najvećih uspjeha organizacija osoba s invaliditetom bio je donošenje posebnog zakona koji reguliše zapošljavanje osoba s invaliditetom, što smo postigli 2008. godine. Tadašnja Vlada i Skupština su prepoznale potrebu da se ovo pitanje normativno uredi i da se spriječi dalja diskriminacija u zapošljavanju“, podsjetila je Ćirković.
Ukazala je da prvih deset godina Zakon nije dao očekivane rezultate, a da je država sredstva prikupljena od posebnog doprinosa poslodavaca koristila za budžetske deficite, umjesto za unapređenje zapošljavanja osoba s invaliditetom.
„Od 2018. godine do danas, zahvaljujući ovom zakonu, broj zaposlenih lica s invaliditetom se povećao, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Danas, umjesto da zajedno sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radimo na unapređenju propisa i povećanju prava osoba s invaliditetom, mi smo prinuđeni da protestujemo. Ministarstvo pokušava da smanji obim naših stečenih prava, uz negativnu medijsku kampanju kakva nije zabilježena u Evropi“, naglasila je Ćirković.
Kako navodi, Ministarstvo i Fond za profesionalnu rehabilitaciju prikazali su osobe s invaliditetom i poslodavce koji ih zapošljavaju kao teret društva, čime su stvorili negativnu sliku u javnosti.
„Argumenti da se subvencije zarada ne mogu pokrivati iz posebnog doprinosa koji uplaćuju poslodavci su neosnovani. Subvencije zarada moraju biti obezbijeđene iz budžeta Crne Gore i budžeta lokalnih samouprava, isto kao što se finansiraju penzije i Fond za zdravstveno osiguranje. Dok se sredstva za penzije ne smanjuju, već povećavaju, pravo osoba s invaliditetom se umanjuje“, poručila je Ćirković.
Istakla je da ovo nije samo borba za jedan zakon – „ovo je borba za dostojanstvo, pravo i ravnopravnost osoba s invaliditetom“.
„Ne smijemo dozvoliti da se naši teško stečeni pomaci unazade i da budemo vraćeni u doba kada su osobe s invaliditetom bile isključene sa tržišta rada i prepuštene socijalnoj marginalizaciji“, kazala je Ćirković.
Dragana Božović iz Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“ smatra da umjesto da poboljša položaj osoba s invaliditetom, Nacrt zakona ignoriše njihove potrebe i prava.
Istakla je da predstavnici vlasti ne pokazuju spremnost da saslušaju i uvaže njihove zahtjeve.
„Ne želimo više da budemo samo statistički podatak. Borimo se za naša prava i dostojanstvo i ne želimo da ovakav Nacrt zakona uopšte uđe u dalju proceduru,“ poručila je Božović.
Istakla je da povlačenje Nacrta zakona iz procedure predstavlja prvi korak u borbi osoba s invaliditetom i dodala da su spremni ostati na protestima koliko god bude potrebno dok se to ne dogodi.
„To je nešto sa čim nema ni pregovora ni kompromisa. Nakon povlačenja Nacrta, tražimo formiranje nove radne grupe u kojoj će biti predstavnici osoba s invaliditetom, jer se nas ovaj zakon direktno tiče. Ne poštuju se naša prava, a posebno princip – ništa o nama bez nas“, kazala je Božović.
Istakla je da zahtijevaju da u radnoj grupi budu najmanje tri osobe s invaliditetom iz reprezentativnih organizacija koje će zastupati njihove interese.
„Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od suštinskih zakona za nas jer reguliše naše pravo na rad, zato ćemo istrajati u ovoj borbi. Mi smo stvarnost, a oni su mit,“ poručila je Božović.
Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje Samir Guberinić smatra da Zakon donose ljudi koji nisu svjesni stvarne situacije.
„Ako pogledate budžet, samo je jedna stavka smanjena. To nije slučajno. Neko iz Ministarstva finansija ili iz vlasti odlučio je da smanji sredstva jer smatraju da se za ovu populaciju ne mora previše brinuti, jer ih nije mnogo. Ma, malo ih je“, kazao je Guberinić.
Rekao je da se u politici često dogodi da političari, kada dođu na vlast, postanu povezani sa foteljama i zaborave prave potrebe građana.
„Kad političar dođe na dužnost, on se spoji sa foteljom i postane „foteljičar“ i tada počnu da se javljaju nove potrebe koje oni moraju zadovoljiti, a to obično nije briga za građane“, kazao je Guberinić.
On se osvrnuo na konkretne posljedice koje ovakve promjene mogu imati.
„Neko od nas će ostati bez posla, a onda će morati da živi od socijalne pomoći, tuđe njege i pomoći. I baš ih briga za nas. Njima je važno da zadovolje svoje vlastite „posebne“ potrebe“, naveo je Guberinić.
Član Savjeta za prava lica sa invaliditetom Radenko Lacmanović kritikovao je nadležne institucije zbog neprepoznavanja njihovih problema i donošenja zakona koji, umjesto da unaprijede njihov položaj, dodatno otežavaju život.
„Mi smo ovdje došli da im kažemo da ne samo što sebe ne slušate i ne razumijete, nego ćete nas morati dobro računati. Sebe ne slušate i ne razumijete, jer iznosite neistinite podatke. Ova politika nije ni Ministarstvo rada, ni zapošljavanja, a najmanje socijalnog dijaloga“, naglasio je Lacmanović.
Posebno je ukazao na diskriminatorne odredbe zakona koje, umjesto da progresivno unapređuju ekonomska, socijalna i kulturna prava osoba s invaliditetom, imaju regresivno dejstvo.
Podsjetio je da su ovakvi propisi suprotni Ustavu Crne Gore, kao i međunarodnim konvencijama koje država potpisuje, ali ne sprovodi.
„Propisali ste čak i to da ovaj zakon ne djeluje progresivno, nego regresivno, da njegove odredbe imaju povratno dejstvo što je suprotno i Ustavu Crne Gore kao najvišem pravnom aktu. Takođe ste oštetili i asistente, one koji nama pomažu u radu. Zar neko misli da je lako pomagati osobama s invaliditetom za 380 eura? Ako misle da jeste, neka probaju“, istakao je Lacmanović.
Ukazao je i na sistemsku marginalizaciju osoba s invaliditetom, koje su isključene iz političkih i upravljačkih struktura.
„Nas nema na mjestima odlučivanja, nema nas kao menadžera, nema nas na pozicijama ministara, poslanika, odbornika, nema nas na rukovodećim mjestima. Da nas ima, da nas uvažavate i slušate, ne biste donosili ovakve politike. Mi bismo vam pomogli da usvajate bolja rješenja“, poručio je Lacmanović.
Uputio je poziv premijeru Milojku Spajiću da preduzme konkretne korake.
„Pozivam premijera Spajića, koji je najodgovorniji za državnu kasu, da pokaže razumijevanje i spremnost za kompromis. Ako ljudi iz Ministarstva nisu u stanju da to urade, neka on preduzme korake. Spremni smo za razgovor i nadamo se zajedničkom rješenju“, kazao je Lacmanović.
Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić istakao je kako su osobe s invaliditetom u Crnoj Gori bile, a i dalje ostaju, temelj društva, ponos ove države, a ne teret, kako se, kako je rekao, često pogrešno percipira.
Podsjetio je na šampione paraolimpijce i naglasio da je njihova borba i doprinos društvu neprocjenjiv.
„Uvažena ministarko, uvaženi članovi Ministarstva, imate šansu da ispravite greške i zajedno sa ovim ljudima, ne bez njih, donesete pravu odluku. Povucite ovaj Nacrt zakona, stavite van snage doneseni pravilnik i učinite pravu stvar“, poručio je Tomić.
Istakao je da osobe s invaliditetom nisu samo korisnici društvenih usluga, već aktivni učesnici u kreiranju boljeg društva.
„Pravi put prema naprijed podrazumijeva zajednički rad, poštovanje različitosti i pravičnost u svim odlukama koje se odnose na ovu populaciju. Samo zajedno, po principu poštovanja različitosti, možemo postići napredak. Stvari koje se tiču osoba s invaliditetom moraju biti riješene u saradnji sa njima, jer oni nisu samo korisnici sistema, oni su, zapravo, njegovi najvrijedniji članovi“, zaključio je Tomić.
Direktor Saveza gluvih i nagluvih Darko Mijušković kazao je da je znakovni jezik njegov maternji jezik i da, kada govori bez prevodioca, to jasno pokazuje koliko je teško funkcionisati bez podrške.
Istakao je da, uprkos tome što je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija koja se odnosi na prava osoba s invaliditetom, od tada do danas ništa nije učinjeno u vezi sa stvarnim implementiranjem prava na upotrebu znakovnog jezika.
Mijušković je ukazao da se osobe s oštećenim sluhom suočavaju sa svakodnevnim preprekama, a najveća od njih je upravo nedostatak prevodilaca.
„Znakovni jezik je nešto što nas povezuje, ali to izgleda nije prioritet za državu. Mi ne možemo ništa da radimo bez prevodilaca“, rekao je Mijušković.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić osudila je sistemsku diskriminaciju osoba s invaliditetom, poručujući da će se boriti za njihova prava bez kompromisa.
„Došao je red da kažem ono što sam obećala, ali i mnogo više od toga. Govorim glasno i odlučno u ime svih osoba s invaliditetom koje su decenijama nevidljive u evidencijama Zavoda za zapošljavanje jer im ova država nije obezbijedila posao. U ime onih koji su obrazovani u specijalnim sistemima obrazovanja, ali bez adekvatnih kvalifikacija, što ih čini nekonkurentnim na tržištu rada“, kazala je Vujačić.
Ukazala je na problem osoba koje su lišene poslovne sposobnosti i time onemogućene da rade, kao i onih koje su institucionalizovane u ustanovama rezidencijalnog tipa, iz kojih su, kako je naglasila, mnoge iznesene, ne dočekavši život u zajednici koji država deklarativno promoviše.
“Danas govorim i u ime svih zaposlenih osoba s invaliditetom čija se prava ograničavaju. Krenuli su na nas preko asistenata u radu, jer nema tog asistenta koji može raditi za naknadu koja je sada propisana. Na sjednici Savjeta za prava lica s invaliditetom poklonili smo preveden Opšti komentar 8 Komiteta Ujedinjenih nacija o pravu na rad i zapošljavanje, u vezi sa članom 27 Konvencije. To je posao države, ali smo ga mi odradili umjesto nje. Očekivala sam da su u ovih 20 dana pročitali komentar i shvatili gdje su prekršili Konvenciju ovim Nacrtom zakona“, istakla je Vujačić.
Smatra da su institucije prekršile Ustav time što su obesmislile afirmativnu akciju koja je njime propisana.
Naglasila je da stimulansi koji postoje u aktuelnom zakonu nisu potrebni u razvijenijim državama, jer se tamo osobe s invaliditetom nesmetano zapošljavaju, zadržavaju radna mjesta i napreduju.
„Nama se ovim Nacrtom zakona pokušava zabraniti napredovanje na poslu. Kada smo se jedini put suočili u javnoj raspravi, pokazali ste da ste eksperti jedino na društvenim mrežama. Nikada neću zaboraviti ni targetiranje Gorana Macanovića. Ministarko, kada dolazim ja na red?“, upitala je Vujačić.
Istakla je i da Ministarstvo nije ponudilo nijedan validan argument za predložene izmjene osim izbjegavanja direktnog suočavanja sa suštinskim pitanjima.
„Ako vi nijeste adresa koja donosi odluke, recite nam ko jeste. Pozovite nas na sastanak danas do 14:30 sati. Mi smo ga zaslužili“, rekla je Vujačić.
Poručila je da borba za prava osoba s invaliditetom neće stati i da će se nastaviti sve dok se ne osigura ravnopravnost i dostojanstvo za sve.
„Nećemo stati. Nećemo dozvoliti da se ovaj zakon usvoji u ovakvom obliku. Očekujem hitan sastanak na kojem ćemo direktno razgovarati. Očekujem odgovor odmah“, istakla je Vujačić.
Urednik časopisa ,,Zvučna revija” Džano Rastoder, istakao je da, iako je danas teško održati optimizam, umjetnost, muzika i sloboda izraza ne smiju biti ugušeni.
„Danas ne možemo samo pjevati tužne balade, jer takvi zakoni nas obeshrabruju i oduzimaju nam želju da pjevamo i stvaramo. Umjesto da nas podstiču na ljepotu života, ovakvi zakoni nas guše“, rekao je Rastoder.
Smatra da da bi Nacrt zakona, koji trenutno postoji, mogao uništiti ne samo kulturu, već i sam duh života:
„Život je neugasiv, život je nešto što je neukrotivo i moramo ga slaviti. Ovaj zakon nas ubija. On nam ne dopušta da slobodno dišemo“, kazao je Rastoder.
Protest su organizovale organizacije Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, Savez gluvih i nagluvih Crne Gore, nevladina organizacija „Mozaik“, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, nevladina organizacija „Brain“ i Paraolimpijski komitet Crne Gore.