Podgorica, PR pres servis – Država mora istinski i suštinski da podržava organizacije osoba s invalidtetom (OSI) kako bi na adekvatan način one mogle da zagovaraju prava OSI i prate sprovođenje Konvencije na nacionalnom nivou, poručeno je na Konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić je na Konferenciji o definisanju statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom (OOSI), ukazala da osim što Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom u okviru dva člana govori o reprezentativnosti, ona obuhvata značajna pitanja poput obaveze i načina države da uključi osobe s invaliditetom i njihove predstavničke organizacije u procesima donošenja odluka, zatim propisuje obavezu države da definiše status organizacija osoba s invaliditetom, i niz drugih propisa i pitanja kojima bi se unaprijedio položaj OSI.
Poručuje da je obaveza države i da sprovodi treninge i obuke, odnosno da podiže i jača kapacitete OSI i drugih koji rade u OOSI kako bi oni na adekvatan način mogli zagovarati svoja prava i pratiti sprovođenje Konvencije na nacionalnom nivou.
„To ne znači da mi tražimo povlašćen položaj i bilo kakve prednosti u odnosu na druge NVO, niti finansijska sredstva samo zato što smo OSI, već tražimo da imamo jednake mogućnosti i da u skladu s tim zagovaramo i radimo na daljem unaprjeđenju politika i praksi u oblasti ljudskih prava OSI”, istakla je Vujačić.
Prema njenim riječima, to znači da „tražimo da ne budemo plijen za druge NVO koje nemaju iskustva, niti često adekvatan pristup prema OSI i koje različite konkurse, posebno ministarstava, vide kao odličnu priliku da dobiju projekat iako sami nijesu OSI, iako u upravljačkim strukturama nemaju OSI, nemaju ni zaposlene OSI, niti korisnike usluga koji su OSI”.
Vujačić je, u ime svoje organizacije, pozvala državu da sistemski, sistematično, planski i kontinuirano uklanja sve vrste prepreka i istinski i suštinski podržava OOSI i OSI u njima, kao i druge OSI koje se na različite načine i u različitim oblastima bave ljudskim pravima, politikom, umjetnošću, sportom i drugim oblastima života i rada.
„Zato nikada, ni kada imamo dovoljan broj projekata i značajna sredstva, nećemo prestati da prozivamo, da ukazujemo i da kritikujemo državu i strukture vlasti, ne zbog toga što nekome mislimo loše, ali imamo pravo, uz argumente, da o nečemu mislimo loše i da želimo bolje i drugačije”, zaključila je Vujačić.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović rekao je da uprkos određenom napretku koji je ostvaren tokom prethodnih godina, još uvijek se ne može reći da je crnogorsko društvo u punom smislu inkluzivno prema OSI.
„OSI se i dalje srijeću sa raznim preprekama kako bi postale ravnopravne u društvu, počev od fizičkih koje sprečavju i najjednostavnije kretanje po brojnim gradovima, do onih prepreka u našoj svijesti koje im priječe put da se integrišu u društvo“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, među brojnim izazovima nameće se izostanak politika kojima se ispunjavaju obaveze da se OSI obezbijedi djelotvorno učestvovanje u procesima donošenja odluka, što se postiže kroz reprezentativnost OOSI.
„Reprezentativnost OOSI je ključno pitanje, ne samo sa aspekta finansiranja organizacija i njihove održivosti u tom smislu, već i sa aspekta osiguranja da se čuje autentičan glas OSI, što je osnovni preduslov da njihove potrebe budu adekvatno zadovoljene“, rekao je Đukanović.
Savjetnica za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u Crnoj Gori Anjet Lanting kazala je da, prema Opštem komentaru 7 Komiteta, organizacije osoba s invaliditetom treba da raspolažu odgovarajućim sredstvima kako bi mogle učestvovati u nezavisnim okvirima za praćenje i osigurati da su ispunjeni zahtjevi razumnog prilagođavanja i pristupačnosti za njihovo članstvo.
Istakla je i da države potpisnice treba da donesu pravne i regulatorne okvire i postupke kojima garantuju potpuno i ravnopravno učestvovanje osoba s invaliditetom, preko njihovih reprezentativnih organizacija.
Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević pozvao je sve nevladine organizacije osoba s invalidtetom da kandiduju svog predstavnika za Savjet organa državne uprave i nevladinih organizacija.
„Pozivam ih da zajedno radimo na uklanjanju tih barijera jer sam mišljenja da samo kroz članstvo u takvim tijelima možete najbolje predstavljati teme koje su jako bitne za vaš način funkcionisanja“, rekao je Janjušević i dodao da taj resor ostaje otvoren za svaki vid i oblik saradnje.
Tokom Panela „Definisanje statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom“ su prezentovani prijedlozi odredbi Nacrta zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i Inicijative, koju je uz Nacrt, tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uputio Savez slijepih Crne Gore.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović rekao je da je nužno regulisati status osoba s invalidtetom i obezbijediti njihovo adekvatno predstavljanje.
On je ukazao da je u zadnjih nekoliko godina, otkada je aktuelni sistem finasiranja, jako malo sredstava ide reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom.
Podsjetio je i da je u nekadašnjem Savjetu za brigu o pravima OSI bila izabrana osoba koja nema nikakve veza s organizacijama OSI, niti je osoba s invaliditetom.
„Nama je jako bilo važno da budemo u tom Savjetu, ne zbog toga da bi sjedjeli sa nekim državnim funkcionerom, nego da artikulišemo potrebe OSI“, istakao je Macanović.
Kao problem ističe to što najveći dio sredstava koja su budžetom predviđena idu organizacijama koje su u prednosti u odnosu na organizacije OSI.
„Ako uzmete i analizirate odluke svih ministarstava, koja vrše raspodjelu sredstva koje su namijenjene za projekte OSI, lako ćete vidjeti da ogroman procenat sredstava ne ide OOSI. To je dovelo da toga da su mnoge lokalne organizacije pred gašenjem“, istakao je Macanović.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić je govorio o kriterijumima koje treba da se uzmu u obzir kada je u pitanju definisanje reprezentativnost organizacija OSI.
On je rekao i da incijativa Saveza slijepih Crne Gore treba da se razradi kroz zakonsko rješenje, kroz novi zakon ili u nekom drugom normativnom rješenju.
„Incijativu treba uputiti Generalnom sekretarijatu Vlade i naša je obaveza da pronađemo nadležnosti u domenu državne uprave, a zatim formiramo Radnu grupu koja bi radila na ovom zahtjevu“, pojasnio je Marić.
Poručuje da bi trebalo razvijati fondove za konsultacije koji bi imali apsolutnu dostupnost i koji bi unaprjeđivali demokratske procese.
„Takođe bi trebalo uvesti indikatore kojima ocjenjujemo domene i efekte određenih projekata i preispitati određene postojeće fondove kako bi imali potpuno pravednu priču“, dodao je Marić.
Načelnica Direkcije za zaštitu rizičnih grupa u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Budimirka Đukanović rekla je da svaki vid djelovanja i svaki zahtjev koji dolaze iz organizacija, ipak, nađu mjesto u društvu i poboljšaju i unaprijede položaj OSI.
„Na svima nama je da se stvore zakonske pretpostavke, a samim tim i finasijska sredstva za unaprjeđene ukupnih prava i položaja OSI. Neophodno je utvrditi rad državnih organa i zato je ovo jedan od načina kako bi se ova priča otvorila u narednom periodu i da se svi odgovorno odnesemo prema ovom zahtjevu“, kazala je Đukanović.
Tokom diskusije, Vujačić je kazala da svi poznaju brojne primjere u kojima OSI ne mogu da upišu školu ili fakultet koji žele ili nemaju jednostavno adekvatno obrazovanje.
„U tom slučaju oni najčešće koriste OOSI da kompezuju to što nijesu dobili u formalnom sistemu obrazovanja. Da ne govorim sada o pristupačnosti i drugim preprekama sa kojima se suočavaju, diskriminacijom u raznim oblastima, institutu poslovne spoobnosti koji i dalje kod nas važi za razliku od brojnih država koje su ga morale mijenjati makar nakon svojih izvještaja koje su podnijele Komitetu UN“, navela je Vujačić.
Napomenula je i da u Crnoj Gori postoji samo jedna samozastupnička organizacija koja se bavi osobama s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, što nije dovoljno u odnosu na njihov položaj.
„Država je odgovorna da stvori mehanizme i pretpostavke kroz razvijanje kapaciteta OSI kako bi mogli da govorimo o konkurentnosti koja je važna jer sam rekla i ponavljam da ne tražimo povlašćen položaj jer smo osobe s invaliditetom“, istakla je Vujačić.
Savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih i prava i sloboda Milena Krsmanović kazala je, između ostalog, da reprezentativnost mora predstavljati kriterijum učešća OSI u samim organizacijama.
„Koliko god se neke druge organizacije bavile pravima OSI to nije reprezentativno ako se u njima ne čuje glas samih OSI“, istakla je Krsmanović.
Marić je na kraju poručio da je i cilj same države da sve OSI budu potpuno ravnopravne u društvu i da je u tom cilju potrebno raditi na programima obuka službenika za ovu oblast.
