Коментари су искључени на ENGAGEUROPE Forum mladih i demokratije pokreće širom Evrope raspravu o budućnosti Zapadnog Balkana i Evropske unije
Forum mladih i demokratije, održan 17. i 18. juna 2026. godine u Tirani i Skadru, zvanično je označio početak projekta ENGAGEUROPE – Mobilizacija građana za budućnost evropske demokratije kroz zagovaranje zasnovano na podacima, angažman i mobilnost, koji predvodi SCiDEV, a finansira Evropska unija u okviru Programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Forum je okupio mlade građane, predstavnike omladinskih organizacija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i donosioce odluka iz Albanije, Španije, Njemačke, Francuske, Grčke, Holandije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, čime je započeto dvogodišnje partnerstvo zasnovano na učešću, mobilnosti, zagovaranju i dijalogu o javnim politikama.
Evropski dijalog o demokratiji i proširenju
Prvi dan Foruma u Tirani bio je posvećen sagledavanju učešća mladih u širem evropskom kontekstu. Orkidea Xhaferaj, ekspertkinja za digitalne i inovacione politike u SCiDEV-u, istakla je da mladi više ne treba da budu samo konsultovani, već da moraju biti uključeni kao ravnopravni partneri u zajedničkom kreiranju rješenja. Posebno je naglasila značaj održavanja Foruma u trenutku kada su građani Albanije, kroz pokret poznat kao Flamingo revolucija, izašli na ulice kako bi ponovo osvojili građanski prostor. Jesmina Sengla, koordinatorka projekta ENGAGEUROPE, predstavila je projekat i aktivnosti koje slijede, uključujući obuke, mentorski rad, laboratorije za zagovaranje, konsultacije sa građanima, izradu dokumenata javnih politika i međunarodnu mobilnost učesnika.
Profesor Ervin Goci sa Univerziteta u Tirani govorio je optimistično o razvoju građanskog prostora u Albaniji, ističući da se on ubrzano širi i mijenja. Posebno je ukazao na nastanak „treće sfere“ nezavisnog građanskog djelovanja, koja nije ni vlast ni opozicija, već prostor u kojem blogeri, influenseri i digitalni kreatori oblikuju nove političke identitete. Kao primjer snage takvog građanskog angažmana izdvojio je Flamingo pokret. Nadovezujući se na ovu temu, Melitjan Nezaj iz organizacije PPNEA objasnio je da je pokret nastao kao odgovor na izmjene Zakona o zaštićenim područjima iz 2024. godine i borbu za očuvanje zaštićenog područja Vjosa–Narta. Kako je istakao, ono što je počelo kao borba za zaštitu ptičjeg staništa i lagune preraslo je u snažan građanski i politički simbol, pokazujući da lokalna pitanja mogu pokrenuti čitavo društvo.
Nikola Ilić iz Udruženja mladih sa invaliditetom Crne Gore upozorio je da „poziv ne znači i pristup“, podsjećajući da mladi ne doživljavaju mogućnosti učešća na isti način, već da ono zavisi od invaliditeta, ekonomskog statusa, porijekla i mjesta stanovanja. Posebno je naglasio da se marginalizovane grupe često pozivaju da govore, ali rijetko dobijaju priliku da učestvuju u donošenju odluka. Ana Furlan Švarčić iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske (YIHR Croatia) podsjetila je da je građansko učešće u Hrvatskoj bilo najizraženije u periodu pristupanja Evropskoj uniji, ali da članstvo samo po sebi nije riješilo demokratske izazove zemlje. Istakla je i da organizacije civilnog društva danas djeluju pod sve većim pritiscima, iako ih ohrabruju pozitivni primjeri građanskog aktivizma u Srbiji i Albaniji.
O tim primjerima govorila je Anja Krajinov iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, opisujući horizontalni studentski pokret koji je nastao nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine. Istakla je da su mladi kroz taj pokret postali prepoznati kao kredibilni društveni akteri, da je pritisak vlasti dodatno učvrstio njihovu odlučnost i da su građanske inicijative uspjele da postanu dio glavnih društvenih i političkih rasprava.
Zaključujući panel, Megi Reçi iz organizacije BIRN ukazala je na značaj digitalnog prostora, koji je istovremeno ključni pokretač mobilizacije i zagovaranja, ali i mjesto na kojem su aktivisti sve češće izloženi nadzoru, sajber napadima, dezinformacijama i uznemiravanju, posebno oni koji se bave zaštitom životne sredine i borbom protiv korupcije. Kako je zaključila, najveći izazov današnjice više nije pristup informacijama, već izgradnja i očuvanje povjerenja.
Popodnevni dio Foruma proširio je fokus sa građanskog prostora na budućnost same Evrope. Na pitanje moderatorke Sara Troke šta Zapadni Balkan može donijeti Evropskoj uniji, učesnici su izdvojili jedinstvo, energiju, raznolikost, kulturu, aktivizam, a prije svega – ljude. Upravo je to bila polazna tačka za raspravu da proširenje više nije pitanje samo onoga što zemlje kandidati treba da ispune, već i onoga što Evropska unija može dobiti njihovim pristupanjem.
Nikola Dimitrov, bivši zamjenik predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije za evropske integracije, objasnio je to geopolitičkom analogijom, uporedivši Evropu sa kućom čija je stabilnost narušena ukoliko jedna prostorija ostane odvojena od zajedničkih pravila i resursa. U vremenu sve veće neizvjesnosti, istakao je, ostavljanje regiona izvan Evropske unije predstavlja strateški rizik koji Unija ne može sebi da priušti.
Kostian Jano iz Mreže omladinskih organizacija ukazao je na promjene koje su obilježile jednu generaciju mladih. Upoređujući današnje prilike sa 2009. godinom, kada su vizni režimi i ograničena mobilnost dijelili evropski prostor, naglasio je da su mladi danas povezani kroz program Erasmus+, razmjene i evropske mreže. Prema njegovim riječima, Evropska unija treba manje da razmišlja kroz statistiku i demografiju, a više kroz demokratsku energiju mladih, koja može dati novi zamah evropskom projektu.
Student Mauro Ruiz Ibiza sa Koledža Evrope istakao je da je mobilnost mladih stvorila generaciju koja se sve više doživljava kao evropska, istovremeno čuvajući snažan lokalni identitet, te da je proširenje prije svega prilika za ponovno povezivanje Evrope i zbližavanje njenih građana. Jara Jiménez Pérez iz organizacije Youropía naglasila je da aktivno učešće mladih jača demokratiju unošenjem novih ideja, iskustava i perspektiva u javne rasprave, dok je stvaranje prostora u kojem mladi mogu biti saslušani i dati svoj doprinos ključ za izgradnju povjerenja u demokratske institucije.
Profesorica Odeta Barbullushi sa Koledža Evrope podsjetila je da zemlje Zapadnog Balkana i dalje Evropu doživljavaju kao transformativni ideal, te da svako proširenje mijenja Evropsku uniju jednako koliko mijenja i novu članicu, kao što je svojevremeno bio slučaj sa pristupanjem Španije. Takođe je istakla da je ruska agresija na Ukrajinu dodatno pokazala koliko je neophodno postojanje zajedničke evropske bezbjednosne zajednice. Zaključujući diskusiju, poručila je da današnji mladi više ne moraju dokazivati da pripadaju Evropi – njihov ključni izazov jeste da aktivno učestvuju u njenom demokratskom razvoju.
Panel diskusije doprinijele su stvaranju vrijednog radnog materijala za mlade učesnike koji su, radeći u manjim grupama na temama građanskog učešća, proširenja Evropske unije i digitalnog upravljanja, pretočili ključne poruke i argumente iznesene tokom dana u sopstvene prioritete. Identifikovali su pitanja kojima žele da se bave, kao i podršku koja im je potrebna za istraživanje, pisanje i efikasno zagovaranje. Ovi zaključci direktno će oblikovati predstojeće obuke, konsultacije i aktivnosti projekta ENGAGEUROPE usmjerene na izradu javnih politika koje predvode mladi.
Frederique Hanotier, službenica za ljudska prava, demokratizaciju i medije pri Delegaciji Evropske unije u Albaniji, pozdravila je učesnike Foruma i istakla da se demokratija ne smije uzimati zdravo za gotovo, već da se mora kontinuirano jačati kroz dijalog, participaciju i aktivno uključivanje mladih. Zaključila je da su za Albaniju evropske integracije i demokratija neraskidivo povezane, te da budućnost Evrope ne treba da oblikuju samo institucije, već njeni građani – i u njihovom interesu.
Razgovor prenesen na lokalni nivo
Dok je prvi dan bio usmjeren na evropsku dimenziju, drugi dan Foruma fokus je stavio na lokalni nivo. Program je nastavljen na Univerzitetu u Skadru „Luigj Gurakuqi“, gdje su široke evropske debate iz Tirane povezane sa izazovima i pitanjima sa kojima se mladi u Skadru i okolini svakodnevno suočavaju. Pozdravljajući učesnike, prof. dr Eliana Laçej, prorektorka Univerziteta „Luigj Gurakuqi“, istakla je da Forum predstavlja priliku da akademska zajednica stane rame uz rame sa mladima i organizacijama civilnog društva – partnerstvo koje je obilježilo čitav drugi dan događaja.
To partnerstvo dodatno je osnaženo uvodnom diskusijom koju je moderirala prof. dr Albana Boriçi sa Univerziteta u Skadru, prenoseći teme prvog dana u lokalni kontekst. Dr Zemaida Kastrati Mozali, ekspertkinja za evropske integracije, predstavila je ključne faze procesa pristupanja Albanije Evropskoj uniji i izazove nove metodologije pregovora, podsjećajući da su evropske integracije prije svega proces učenja kojim se država priprema za usvajanje vrijednosti i standarda Evropske unije.
Nadovezujući se na to, prof. dr Eliana Laçej naglasila je da misija univerziteta nije samo obrazovanje stručnjaka, već i izgradnja aktivnih građana. Kako je istakla, ukoliko društvo želi angažovane građane u budućnosti, studentima se već danas mora pružiti prilika da aktivno učestvuju u društvenim procesima.
Loreta Çermeli, omladinska radnica u Opštini Skadar, govorila je o ulozi institucija, ističući da lokalne i državne vlasti imaju odgovornost ne samo da kreiraju mogućnosti za učešće mladih, već i da osiguraju da one budu stvarne, dostupne i inkluzivne.
U ime studenata, Martin Shyti, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta „Luigj Gurakuqi“, podsjetio je da su mladi spremni da se aktivno uključe i daju značajan doprinos kada su teme o kojima se raspravlja konkretne i neposredno povezane sa njihovim svakodnevnim životom.
Zatvarajući panel, Orkidea Xhaferaj iz SCiDEV-a govorila je o digitalnoj dimenziji učešća mladih, ukazujući na to kako sajber nasilje, botovi, pitanja privatnosti i pristupa podacima utiču na građanski angažman u digitalnom prostoru. Kao ključne mjere za unapređenje smislenog učešća mladih, izdvojila je razvoj digitalne pismenosti, jačanje kritičkog mišljenja i uspostavljanje efikasnijih mehanizama povratnih informacija, kako u online, tako i u offline okruženju.
Poseban doprinos drugom danu Foruma dali su studenti koji su aktivno učestvovali u panel diskusiji. Oni su istakli da njihova spremnost na angažman prvenstveno zavisi od povjerenja u procese u kojima učestvuju – odnosno od uvjerenja da će njihovi prijedlozi biti ozbiljno razmotreni i da će nakon procesa učešća uslijediti konkretni i vidljivi rezultati.
Studenti su takođe ukazali da su lokalne okolnosti često zahtjevne, jer pored studija mnogi rade kako bi finansijski podržali sebe i svoje porodice. Takva svakodnevica ostavlja malo vremena za društveni angažman, zbog čega su povjerenje u institucije i procesi usmjereni ka konkretnim rezultatima od presudnog značaja.
Polazeći od ovih zaključaka, Jesmina Sengla predstavila je način rada u nastavku Foruma, nakon čega su učesnici podijeljeni u tri tematske grupe posvećene građanskom učešću, proširenju Evropske unije i digitalnom upravljanju. Upravo u tim grupama odvijao se suštinski rad drugog dana. Učesnici su identifikovali pitanja koja mladi u njihovim zajednicama smatraju najvažnijim, definisali teme o kojima žele da razgovaraju sa građanima i pišu, kao i vrste podrške – kroz razvoj vještina, mentorski rad i umrežavanje – koje su im potrebne da bi uspješno zagovarali promjene u svojim sredinama.
Kada su grupe predstavile svoje zaključke, prioriteti koje su definisali više nijesu predstavljali apstraktne evropske teme, već konkretne lokalne obaveze i inicijative, dodatno unaprijeđene komentarima i preporukama ostalih učesnika Foruma.
Pogled unaprijed
Povezujući rasprave o evropskim politikama vođene u Tirani sa perspektivama mladih na lokalnom nivou u Skadru, Forum mladih i demokratije postavio je snažne temelje za dalji rad projekta ENGAGEUROPE. Tokom oba dana Foruma posebno je odjeknula jedna poruka – mladi nijesu sporedni akteri evropske demokratije, već njeni aktivni kreatori i nosioci budućih promjena.
Prioriteti, preporuke i ideje prikupljeni tokom Foruma predstavljaće osnovu za naredne aktivnosti projekta, koje uključuju obuke, mentorsku podršku, međunarodnu mobilnost, konsultacije sa građanima i dijalog o javnim politikama koje će predvoditi mladi.
ProjekatMobilizacija građana za budućnost evropske demokratije kroz zagovaranje zasnovano na podacima, angažman i mobilnost (ENGAGEUROPE, broj projekta 101253265) vodi Centar za nauku i inovacije za razvoj (SCiDEV) iz Albanije, u partnerstvu sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Univerzitetom u Skadru „Luigj Gurakuqi“, Youropía Cultural Association iz Španije, Centar za komparativne i međunarodne studije (CCIS) iz Albanije, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije, kao i Omladinski edukativni forum (YEF) i Balkanski centar za konstruktivne politike – SOLUTION iz Sjeverne Makedonije.
Коментари су искључени на Otvoren poziv za prijavu: Postanite dio ENGAGEUROPE zajednice!
Širom Evrope, demokratsko učešće građana i povjerenje u institucije suočavaju se sa sve većim izazovima. Istovremeno, rasprave o budućnosti Evropske unije, njenom proširenju, demokratskom upravljanju i učešću građana postaju sve značajnije, naročito u kontekstu geopolitičkih promjena i angažmana EU sa susjednim državama i državama kandidatima.
U tom kontekstu, projekat „Mobilizacija građana za budućnost evropske demokratije kroz zagovaranje zasnovano na podacima, angažman i mobilnost“ (ENGAGEUROPE), finansiran u okviru Programa CERV Evropske unije, okuplja organizacije civilnog društva i akademske partnere iz cijele Evrope s ciljem podsticanja dijaloga, građanskog angažmana i učešća u demokratskim procesima koji se odnose na budućnost Evropske unije.
Tokom trajanja projekta nastojimo da promovišemo sadržajne razmjene i strukturisane dijaloge između mladih i različitih aktera širom Evrope, osnažujući ih da izraze svoju dugoročnu viziju Evropske unije i prodube razumijevanje ključnih demokratskih prioriteta EU i izazova javnih politika. Na taj način želimo da unaprijedimo njihovo aktivno učešće, osjećaj evropskog identiteta i direktan doprinos oblikovanju budućih procesa evropskih integracija i demokratskog upravljanja.
ENGAGEUROPE traži motivisane mlade ljude koji su radoznali, posvećeni i spremni da artikulišu svoju dugoročnu viziju Evropske unije, kao i da prodube razumijevanje ključnih demokratskih prioriteta EU i izazova javnih politika.
Uslovi za prijavu
Učesnik/ca programa ENGAGEUROPE treba da:
ima između 18 i 30 godina u trenutku prijave;
bude rezident jedne od šest partnerskih država, neke od država članica EU ili druge države koja učestvuje u programu CERV;
ima radno znanje engleskog jezika;
bude spreman/na da učestvuje tokom cjelokupnog trajanja programa;
bude motivisan/a za angažovanje u oblastima građanskog učešća i tema vezanih za Evropsku uniju.
Posebno ohrabrujemo da se prijave mlade žene i nebinarne osobe, mladi sa invaliditetom, mladi iz ruralnih sredina, kao i mladi profesionalci.
Kako se prijaviti?
Pročitajte kompletan javni poziv i popunite onlajn prijavu.
Potrebno vam je više informacija?
Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati putem e-mail adrese: umhcg@t-com.me.
Napomena
ProjekatMobilizacija građana za budućnost evropske demokratije kroz zagovaranje zasnovano na podacima, angažman i mobilnost (ENGAGEUROPE, broj projekta 101253265) vodi Centar za nauku i inovacije za razvoj (SCiDEV) iz Albanije, u partnerstvu sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Univerzitetom u Skadru „Luigj Gurakuqi“, Youropía Cultural Association iz Španije, Centar za komparativne i međunarodne studije (CCIS) iz Albanije, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije, kao i Omladinski edukativni forum (YEF) i Balkanski centar za konstruktivne politike – SOLUTION iz Sjeverne Makedonije.
Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV).
Коментари су искључени на JAVNI POZIV ZA PRIJAVU ZA UČEŠĆE NA TRENING U OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE NA TEMU SOCIJALNO-EDUKATIVNIH USLUGA ZA DJECU S INVALIDITETOM I ODRASLE OSI
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane stručne radnike/ce zaposlene u ustanovama socijalne i dječje zaštite da se prijave za učešće na Treningu na temu socijalno-edukativnih usluga za djecu s invaliditetom i odrasle OSI koji će biti organizovan u periodu od 2. do 4. marta 2026, u hotelu Franca u Bijelom Polju.
Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG-a kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i obuhvatiće teorijska i praktična znanja, kao i iskustva iz prakse i dati smjernice za rad s osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, razvoja, pružanja i nadgledanja usluga socijalne i dječje zaštite, koji uključuje ravnopravan i dostojanstven život i osnaživanje za samostalan život. Obuka, takođe, omogućava stručnim radnicima i saradnicima da adekvatnije sagledaju individualne potrebe korisnika i predlože najadekvatnije mjere, tj. usluge kojima će se postići najefektivniji ishodi i rezultati.
Pored usluga podrške za život u zajednici koje su neizostavni segment ove obuke, glavni akcenat će biti stavljen na socijalno-edukativne usluge s ciljem da se stručni radnici osnaže za pružanje i podsticanje razvoja ovih usluga za OSI, ali i da se podstaknu na pravilan uticaj procesa (samo)prihvatanja invaliditeta i (samo)procjene potreba, ličnog osnaživanja, savjetovanja, podsticanja grupa samopodrške i dr.
Obuka će za krajnji rezultat imati: aktivnije, produktivnije i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem uvažavanja njihovih prava, potreba, mogućnosti i cijele ličnosti.
Na ovaj Trening se mogu prijaviti stručni radnici/ce i/li saradnici u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom i kod licenciranih pružalaca usluga.
Pored Zakonom propisanih uslova za status zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite – posjedovanje licence za rad, odnosno položenog stručnog ispita, ova obuka je primarno namijenjena zaposlenima u institucijama koje direktno ili indirektno rade s osobama s invaliditetom, odnosno odlučuju i imaju ulogu u ostvarivanju njihovih prava. Pored toga, kao važan uslov uzeće se u obzir motiv i inicijativa od strane institucija socijalne i dječje zaštite, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i samih stručnih radnika, odnosno drugih zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite. Obuka može biti namijenjena i kreatorima politika, kao i ostalim stručnjacima koji pišu zakone, podzakonske akte, strategije, planove i programe.
Izuzetno, učesnici/e na obuci mogu biti i zainteresovani kandidati/tkinje za polaganje stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti uz prethodnu prijavu za polaganje ispita (u periodu između prijave i datuma polaganja).
Obuka će trajati tri dana. Učesnici/e su u obavezi pohađati najmanje 90% obuke kako bi stekli uslov za izdavanje sertifikata.
Zainteresovani/e kandidati/tkinje se prijavljuju dostavljanjem biografije i motivacionog pisma najkasnije do 25. februara 2026. na mejl adresu:umhcg2001@gmail.com, s naznakom Prijava za Trening o socijalno-edukativnim uslugama.
Ova obuka planirana je za 12 učesnika/ca i troškove organizacije, snosi UMHCG (prostor, materijal i opremu, osvježenje i ručak), uključujući i smještaj za učesnike koji žive van opštine održavanja Treninga. Odabranim učesnicima/ama obuke biće poslat detaljan program rada.
Trening se sprovodi u okviru projekta Ka inkluzivnim servisima i politikama za samostalan život uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Коментари су искључени на SREDNJOŠKOLCI TRAŽE ODLUČNE MJERE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA U ŠKOLAMA
Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja. To je zaključak rezultata istraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva i preventivne i represivne mjere.
Više od polovine učenika/ca, njih 59,8%, doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije.Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7% učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima.
Svaki peti učenik/ca lično je doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, od ismijavanja zbog fizičkog izgleda i pogrdnog prozivanja, do fizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama. Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika.
U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja.
Iako 43,5% učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljuju nasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78% navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama.
Procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku. Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala.
Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi.
Uloga roditelja, takođe, varira. Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman.
Učesnici/e otvoreno govore o strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave. Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati.
Najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika. Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se kroz kontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja.
Primjetno je i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima. Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike.
Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta, iz različitih opština Crne Gore.
Коментари су искључени на Potrebne su suštinske izmjene Zakona o mladima jer u suprotnom ostaje deklarativan
Povodom Međunarodnog dana mladih, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozdravlja inicijativu za izmjene i dopune Zakona o mladima, ali ističe da se izmjene a priori ne smiju ograničiti na 50% postojećeg teksta, jer bi takav pristup onemogućio temeljnu reformu koja bi imali za rezultat stvarno poboljšanje položaja mladih.
Nakon šest godina primjene važećeg Zakona o mladima, jasno je da su potrebne suštinske izmjene gotovo u svim segmentima zakonodavnog i institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike. Dosadašnja primjena Zakona pokazala je niz sistemskih nedostataka, počev od nepreciznih statističkih podataka, neadekvatnog učešća mladih u donošenju odluka, nejednakih startnih pozicija za mlade s invaliditetom, izostanka mjera za izjednačavanje mogućnosti za sve mlade, do nepristupačnih omladinskih servisa i nefunkcionalnih savjeta za mlade.
Jedan od izazova u planiranju i sprovođenju omladinske politike predstavlja nedostatak preciznih statističkih podataka za uzrast 15–30 godina, jer MONSTAT i druge nadležne ustanove i institucije još uvijek ne vode evidenciju po ovom osnovu. Dodatno, nije obezbijeđena ni segmentacija prema specifičnim grupama mladih, konkretno mladih s invaliditetom, što otežava kreiranje inkluzivnih politika. Nepostojanje podataka, analiza i na njima zasnovanih mjera za unapređenje položaja mladih s invaliditetom, mladih Roma i Egipćana, mladih iz ruralnih krajeva i tome slično samo stvara dublji jaz između različitih kategorija mladih. Mladi nijesu homogena grupacija, niti imaju ista interesovanja, ambicije, sposobnosti i ne potiču iz istih društvenih, kulturoloških i drugih obrazaca i okolnosti. Prema tome, ujednačena politika prema mladima ne doprinosi ukupnom napretku i adekvatnom učešću svih mladih. Dodatno, treba ozbiljno preispitati (p)ostavljanje starosne granice za mlade na 30 godina, imajući u vidu da su prakse na nivou Evropske unije drugačije u okviru određenih programa za mlade.
Analize koje su do sada sprovedene za potrebe izmjena i dopuna ovog zakonskog rješenja ukazuju na potrebu da se adolescenti prepoznaju kao posebna uzrasna kategorija sa specifičnim potrebama u oblastima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i zapošljavanja. Cijenimo da bi neophodno normativno obuhvatiti i druge uzrasne grupe mladih, s ciljem sveobuhvatnog pristupa.
Važeći Zakon, osim članova koji se odnose na Savjet za mlade i lokalnih savjeta za mlade, ne prepoznaje značaj učešća mladih u procesima donošenja odluka. U tom smislu, neophodno je precizno definisanje članova Zakona koji će se baviti ovim pitanjem, sa posebnim fokusom na uključivanje mladih iz ranjivih kategorija društva. Savjet za mlade i lokalni savjeti za mlade u praksi danas funkcioniše jednako kao modeli koji su bili u prošlosti, a koji su bili kritikovani u toku pripreme ovog zakonskog teksta. Zbog toga je neophodno definisati da sastav Savjeta za mlade bude 50% predstavnika institucija koje se bave pitanjima koji se tiču mladih i 50% predstavnika mladih i to: mladi s invaliditetom, mladi iz reda manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mladi iz ruralnih i nerazvijenih područja, LGBTQ+ mladi i drugi koji su u riziku od socijalne isključenosti i diskriminacije, uz uvažavanje principa rodne ravnopravnosti. Takođe, kako je jedna od nadležnosti Savjeta za mlade da prati sprovođenje i daje sugestije u postupku pripreme Strategije za mlade, potrebno je da se članovi biraju na period od pet godina kako bi u potpunosti ispratili realizaciju Strategije. Izbor predstavnika mladih bi se trebao temeljiti na kriterijumima i uslovima kao u slučaju izbora mladih za RYCO Upravni odbor.
Od 2019. formirano je svega 11 omladinskih servisa, nijedan od kojih nije pristupačan mladima s invaliditetom. Neophodno je Zakonom propisati da svi omladinski servisi budu u potpunosti pristupačni, u skladu sa članom 9 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Lokalna samouprava bi trebala biti isključivo nadležna za njihovo osnivanje, a omladinski radnici angažovani na osnovu rezultata, uz jasne mehanizme evaluacije i monitoringa. Nadalje, nadležno ministarstvo bi trebalo kroz programe od javnog interesa da bude osnov za podršku omladinskim servisima.
Krovna organizacija mora da ima finansijsku održivost te je stoga neophodno obezbijediti finansiranje koje će se bazirati na ostvarivanju rezultata u okviru određenog vremenskog perioda. Trenutni način funkcionisanja nije dobar, iako je prvobitno bio dobro zamišljen. Takođe, svrha mora da bude da to nije još jedna NVO, već da suštinski zagovara i realizuje aktivnosti kao krovna organizacija u oblasti omladinske politike.
Na kraju, neophodno je identifikovati i prepoznati sve oblasti koji se tiču mladih i podgrupe mladih u izmjenama i dopunama, kako bi se nova strateška rješenja i akcioni planovi na nacionalnom i lokalnom nivou razvijali u odnosu na to i uključivala obaveznu analizu stanja posebno na lokalnom nivou, te da se u prelaznim odredbama definiše usklađivanje drugih propisa sa izmjena i dopunama Zakona o mladima, kako se ne bi dogodila situacija kao sa trenutnim zakonskim rješenjem da i dalje nije usklađen sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, posebno u dijelu propisivanja obaveza i kazni lokalnim samoupravama.
Коментари су искључени на Osobe s invaliditetom i dalje nevidljive u sistemu javnog prevoza
Gotovo svaka druga osoba s invaliditetom ne može koristiti javni prevoz zbog nepristupačne infrastrukture, posebno u ruralnim područjima gdje gotovo da ne postoje nikakva prilagođavanja, pokazuju rezultati istraživanja „Na putu prepreka“ koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta „Mobilnost bez barijera!“, uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja Crne Gore.
Uprkos postojećim zakonima i podzakonskim aktima, javni prevoz u Crnoj Gori i dalje ostaje nepristupačan za većinu osoba s invaliditetom. Fizičke barijere, poput visokih trotoara, nefunkcionalnih rampi, nedostatka zvučnih i taktilnih oznaka, kao i nepristupačnih stajališta i vozila, svakodnevno onemogućavaju kretanje osobama s invaliditetom. Zakonima su propisane obaveze u vezi s pristupačnošću, ali njihova primjena na terenu je i dalje nedosljedna. Iako tehničke mjere postoje, jasno definisane Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, njihova realizacija je ograničena i sporadična, dok nadzor gotovo da izostaje.
Istraživanje pokazuje i da se osobe s invaliditetom u velikoj mjeri oslanjaju na privatne automobile, što dodatno produbljuje socijalnu isključenost onih koji ne posjeduju lična vozila. Nedostatak funkcionalnog sistema javnog prevoza ograničava njihovu mobilnost, samostalnost i učešće u društvu, što u osnovi predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. Pored fizičkih prepreka, zabilježen je i ozbiljan nedostatak pristupačnih informacija – vozila i stajališta najčešće nemaju zvučne najave niti kontrastne natpise, dok digitalne aplikacije ne funkcionišu ili nisu prilagođene osobama s invaliditetom.
Poseban problem predstavlja nedovoljna edukacija zaposlenih u sektoru javnog prevoza. Više od dvije trećine osoba s invaliditetom navodi da osoblje, prije svega vozači i dispečeri ne znaju kako da im pruži potrebnu podršku. Ovo često dovodi do nepristojnog i neprofesionalnog ponašanja, zbog čega korisnici osjećaju dodatnu isključenost i nesigurnost. Takav odnos ne može se ispraviti samo tehničkim rješenjima, ključni faktor inkluzije su ljudi. Stoga je neophodno uvesti kontinuiranu edukaciju i praktičnu obuku o pristupu osobama s invaliditetom, kao i uspostaviti mehanizme prijavljivanja nepravilnosti u ponašanju zaposlenih.
Iako tehnologija nudi značajne mogućnosti za unapređenje dostupnosti, ona se u praksi rijetko koristi ili se koristi selektivno. Zvučne najave često ne rade, taktilne staze su neredovno postavljene, a digitalne platforme nisu univerzalno dizajnirane. Ispitanici najčešće ističu potrebu za poboljšanjem opreme kao što su rampe, liftovi, zvučna signalizacija i tehnička pomagala. Posebno se ukazuje na važnost razvijanja digitalnih alata koji omogućavaju praćenje linija i dolazaka vozila u realnom vremenu, kao i potrebu za edukacijom samih korisnika o korišćenju dostupnih tehnologija.
Pored fizičke i komunikacijske nepristupačnosti, istraživanje je pokazalo i zabrinjavajući nivo neinformisanosti o postojećim pravima i olakšicama. Iako određeni broj osoba koristi povlastice u javnom prevozu, čak 30,5% ne zna da ima pravo na oslobađanje od određenih naknada, dok više od 70% ispitanih nikada nije polagalo vozački ispit pod prilagođenim uslovima. Dostupnost vozila za obuku i polaganje trenutno zavisi od dobre volje privatnih auto-škola, umjesto da bude sistemski regulisana i zagarantovana od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Nedostatak odgovornosti je takođe vidljiv u oblasti parkiranja. Osobe s invaliditetom se svakodnevno suočavaju s time da su mjesta rezervisana za njih zauzeta od strane nesavjesnih vozača, dok komunalna policija rijetko interveniše. Kontrola u izdavanju oznaka za povlašćeni parking gotovo da ne postoji, što otvara prostor za brojne zloupotrebe. Stoga je neophodno uvesti strožu kontrolu i razviti jednostavne mehanizme, uključujući digitalne platforme, za prijavljivanje nepravilnosti.
Sveobuhvatni nalazi istraživanja upućuju na duboko ukorijenjenu zapuštenost sistema, odsustvo institucionalne odgovornosti i nepostojanje centralnog tijela koje bi koordinisalo politiku pristupačnosti. Neujednačena i neefikasna implementacija mjera pokazuje da Crnoj Gori hitno nedostaje jasna, međusektorski usklađena Strategija pristupačnosti, kao i institucija koja bi nadgledala njeno sprovođenje, pratila napredak i objavljivala redovne izvještaje.
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 96 osoba s invaliditetom, koristeći kombinovanu metodologiju – terensko anketiranje i fokus grupe sa ciljem da se sagledaju stvarna iskustva, percepcije i potrebe korisnika sistema.
Коментари су искључени на MINISTARSTVO DA POZITIVNO ODGOVORI NA ZAHTJEVE ILI ORGANIZUJEMO PROTESTE
Organizacije osoba s invaliditetom kao i druge organizacije koje rade na unapređenju njihovog položaja potpisnice saopštenja,kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom,još jednom pozivaju nadležno ministarstvo da se pozitivno odredi prema inicijativama prispjelim u proteklih 20 dana i na iste odgovori, najkasnije do srijede, 12. marta 2025, u podne.
U slučaju da Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isto ne učini, mi iz organizacija koje se bave unapređenjem i zaštitom prava osoba s invaliditetom – potpisnice prethodnog saopštenja – najavljujemo protest ispred ovog vladinog resora do konačnog ispunjenja zahtjeva, za šta ćemo zatražili i širu društvenu podršku koju smo i dobijali proteklih dana.
Podsjećamo javnost da smo prvobitno tražili da Ministarstvo povuče objavljeni Nacrt zakona i obustavi Javnu raspravu, a nakon što to nije učinilo uputili smo ponovni zahtjev za povlačenje Nacrta zakona, formiranje nove radne grupe koja će uključivati najmanje tri/troje predstavnika/ca reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s obavezama države potpisnice Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, te hitno usvajanje novog Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije. To su ujedno zahtjevi na koje tražimo jasan odgovor do naznačenog roka.
Da je ovakav Nacrt zakonanaišao na negodovanje i oštre kritike potvrđuju i brojne reakcije koje su uslijedile u proteklom periodu: hitno sazivanje sjednice Savjeta za prava lica sa invaliditetom, potom reakcije brojnih organizacija koje se bave demokratijom i učešćem u zajednici, socijalnom pravdom, ljudskim pravima, uključujući svakako i onih koje se bave pravima osoba s invaliditetom, zatim samih osoba s invaliditetom, sportskih udruženja i krovnih asocijacija sporta osoba s invaliditetom, poslodavaca, brojnih pojedinaca, kao i Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD), sve sa istim zahtjevom – povlačenje spornog Nacrta zakona i započinjanje procedure ispočetka.
Pored navedenog, odgovarajući na pitanje o reakcijama na Nacrt zakona,predsjednik Milatović je rekao da ukoliko je neko zakonsko rješenje izazvalo negativne reakcije onih kojih se tiče, sigurno nešto nije u redu sa tim zakonom i da ga, zbog toga, treba dodatno prilagoditi, kroz razgovor s osobama s invaliditetom.
Uz zahvalnost svima koji su pružili podršku, pridružili se našem apelu i od Ministarstva tražili povlačenje Nacrta zakona i uključivanje osoba s invaliditetom i reprezentativnih organizacija u proces donošenja odluka, pozivamo na solidarnost i nastavak borbe za naša ljudska prava i dostojanstvo.
Ovdje nije riječ isključivo o zapošljavanju i pravu na rad osoba s invaliditetom već o pristupu prema osobama s invaliditetom i invaliditetu, pa je jasno da je ovo ključni trenutak u kojem nećemo dozvoliti dalje ponižavanje i ignorisanje.
Pod motom kampanje Mi smo stvarnost, vi ste mit, misleći ovdje na nemušti i neuspjeli pokušaj Ministarstva da „odbrani“ planirane izmjene Zakona, ponavljamo da nijesmo dobili nijedan uvjerljiv argument da su, za adekvatniju primjenu Zakona, pa i u dijelu kontrole uplate posebnih doprinosa i subvencija poslodavcima, potrebne izmjene istog, a ne efikasniji rad nadležnih službi koji izostaje cijelo vrijeme od usvajanja prvog teksta iz 2008.
Zbog toga dajemo još jedan, ovog puta i poslednji rok, za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom odgovorićemo najavljenim protestom.
Коментари су искључени на FUNKCIONERI POLITIČKIH PARTIJA DA SE UPOZNAJU SA ČINJENICAMA PRIJE NEGO KOMENTARIŠU INICIJATIVE UMHCG-A
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izražava zabrinutost zbog nedostatka znanja ili možda još više svjesne namjere Miloša Spaića, funkcionera Nove srpske demokratije u vezi s inicijativom koju smo uputili Ministarstvu pravde sa ciljem izmjene definicije javnog funkcionera u Zakonu o sprečavanju korupcije.
Miloš Spaić, u svom oglašavanju koji su prenijeli crnogorski mediji pod naslovom: Zahtjev NVO o izmjeni definicija javnih funkcionera još jedan pokušaj da se izbjegne odgovornost i transparentnost, sa veoma negativnom tendencijom, izjednačava predstavnike političkih partija i predstavnike nevladinih organizacija, svjesno izostavljajući smisao postojanja nevladinih organizacija (NVO), zakonske obaveze koje NVO imaju, u težnji za diskreditacijom UMHCG, ali i nevladinog sektora u cjelosti.
Ovakva reakcija ne iznenađuje, s obzirom na to da je pomenuti predstavnik političkog subjekta koji je nedavno inicirao hitno uvođenje Zakona o stranim agentima, što dovoljno govori na koji način on i partija kojoj pripada podržavaju i cijene doprinos nevladinog sektora u Crnoj Gori.
Vjerujemo da bi bilo koji predstavnik neke partije, u ovom slučaju Nove srpske demokratije trebao znati, ali radi sveukupne javnosti valja napomenuti par činjenica u nastavku.
1. Prvenstveno, zakonska obaveza NVO-a je da sastavljaju i podnose godišnje finansijske iskaze Poreskoj upravi Crne Gore. U tom smislu, UMHCG svoje izvještaje objavljuje i na svojoj internetskoj stranici. Stoga, pozivanje nas na odgovornost i transparentnost od strane M. Spajića, iz pozicije predstavnika političkog subjekta koji je na vlasti, nema racionalno utemeljenje i očigledno ima za cilj da umanji kredibilitet NVO-a.
2. Zatim, prema Uredbi o izboru predstavnika nevladinih organizacija u tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, učešće predstavnika nevladinog sektora postoji radi sagledavanja pitanja od zajedničkog interesa ili za normativno uređivanje odgovarajućih pitanja, te zbog pripreme zakona i strateških akata isključivo u onim oblastima djelovanja koji su definisani statutima nevladinih organizacija. Dakle, predstavnici NVO-a nemaju mandat za donošenje odluka, upravljanja, rukovođenja i javna ovlašćenja u skladu sa sistemskim zakonima, već se biraju radi davanja sugestija, mišljenja, donošenje preporuka i zaključaka, pripreme nacrta dokumenata koji se dalje usvajaju ili upućuju ostalim organima i sl. U vezi s tim, izjava M. Spaića da se ovakvim rješenjem doprinosi transparentnosti i demokratizaciji na način da svi izabrani kandidati ne budu pristrasni već da rade za interes onih koje predstavljaju, bez obzira na to da li su ih birali ili ne predstavlja aposlutni nonsens.
3. Nadalje, imajući u vidu da je nerijetko istovremeno raspisan poziv za učešće predstavnika nevladinog sektora u radnim grupama i/ili tijelima za pregršt zakona i strateških akata, ovakva pravna formulacija javnog funkcionera onemogućava predstavnike/ce nevladinih organizacija da učestvuju u radu više radnih grupa i/ili tijela i ostvare svrhu postojanja – da u kontinuitetu radi na poboljšavanju sveukupnog normativnog i institucionalnog okvira u korist ciljnih grupa, posebno onih čiji glas političke strukture pokušavaju da utišaju ili jednostavno ne čuju. Osim toga što jedan predstavnik/ca nevladinih organizacija ne može učestvovati u radu više tijela, poseban problem se javlja ukoliko više od polovine predstavnika nevladinih organizacija učestvuje u radu ovih tijela u potpunosti onemogućava prijavljivanje na nove javne pozive za tijela usljed uslova iz navedene uredbe – da predloženi kandidat nije javni funkcioner i da više od polovine članova organa upravljanja nevladine organizacije nijesu javni funkcioneri. Navedeno u potpunosti opovrgava tvrdnju M. Spajića – da se na ovaj način ni u kom slučaju ne ograničava djelovanje NVO sektora već se doprinosi transparentnosti i demokratizaciji.
4. U svom obraćanju javnosti nijesmo ni kritikovali odredbu s aspekta obaveze prijave imovime, već što je ista, ukoliko se tumači na način da se bilo ko koga Vlada imenuje ili čiji izbor verifikuje smatra javnim funkcionerom, u suprotnosti sa svrhom postojanja nevladinog sektora.
Na kraju, dobronamjerno savjetujemo pomenutog funkcionera da sledeći put pažljivije pročita saopštenje za javnost i normativne propise koji uređuju ovo pitanje, pa tek onda komentariše. U suprotnom, ne možemo se oteti utisku da je jedina namjera ovakvih izjava pokušaj diskreditacije UMHCG-i nanošenje štete našim korisnicima – osobama s invaliditetom, zaboravljajući činjenicu da i sam uživa benefite koji su rezultat rada UMHCG-a počev od 2001. godine sve do danas.
Коментари су искључени на Digitalne vještine za nove prilike zapošljavanja osoba s invaliditetom
Podgorica, PR pres servis – Osobe s invaliditetom treba da se uključe u digitalni svijet, a institucije u tome da ih osnaže, jer digitalne vještine mogu otvoriti brojne prilike za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj ličnih kompetencija, a sve u cilju veće konkurentnosti u profesionalnom okruženju.
To je poruka sa događaja povodom dodjele sertifikata učesnicima/ama koji/e su uspješno završili/e tri modula obuke u oblasti digitalnog marketinga, a koju su organizovali Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića.
Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje UMHCG, kazala je da su tri modula obuka u oblasti digitalnog marketinga organizovana od 14. oktobra do 20. decembra 2024, ocjenjujući da takve obuke nisu samo prilika da se steknu nova znanja, već i način da se iskoriste mogućnosti koje internet i digitalni alati pružaju.
U vašem slučaju, to ne znači samo unapređenje ličnih vještina, već i otvaranje novih vrata za profesionalni razvoj, nezavisnost i aktivno učešće na tržištu rada. Vrlo je važno da podstaknemo i pozovemo sve osobe s invaliditetom da se uključe u digitalni svijet, jer upravo digitalne vještine mogu otvoriti brojne prilike za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj ličnih kompetencija, sigurna je Pavićević.
Kroz sticanje novih vještina, osobe s invaliditetom, kako smatra, mogu prevazići fizičke i društvene barijere s kojima se suočavaju na tržištu rada, ostvariti veću nezavisnost i postati konkurentnije u profesionalnom okruženju.
Kontinuiranim širenjem znanja i vještina, šaljemo poruku osobama s invaliditetom da je ključno raditi na sebi, stalno se usavršavati i proširivati vidike. Samo na taj način se mogu stvoriti mogućnosti za profesionalni razvoj i postizanje dugoročnog uspjeha, rekla je Pavićević.
Institucije sistema je pozvala da sprovode adekvatne mjere i aktivnosti podrške u sticanju znanja, vještina i kvalifikacija osoba s invaliditetom, kao i za njihovu pripremu za radni proces.
Neophodna je promjena svijesti, pa i same zakonske regulative koja će omogućiti stvaranje održivih i dugoročnih uslova za njihovo uključivanje na tržište rade. Šaljemo poruku intitucijama sistema i poslodavcima da i te kako možemo doprinijeti unapređenju postojećih sistema i poslovnih procesa, kao i pružiti inovativna rješenja, koja će poboljšati uslove rada za osobe s invaliditetom, kazala je Pavićević.
Anđela Đokić, edukatorka u oblasti digitalnog marketinga i direktorica firme MAMM iz Nikšića, pojasnila je da su zadaci na osnovu kojih su i dobijeni sertifikati kompletan marketing proizvod.
Vrlo sam zadovoljna kako ste odradili zadatke. Vjerujem da ste vi, koji ste završili sva tri modula, zapravo uspješno savladali ono što smo učili, kazala je Đokić.
Ukazala je da je digitalno tržite donijelo mnogo šansi na digitalnim kanalima i pokazalo se da ima puno prostora da mladi iskažu svoju kreativnost.
Nadam se da će ovaj projekat dovesti i vas u u situaciji da možete da budete više zapošljivi, da pokažete svoje znanje i iskustvo, možda nađete prve klijente. Vi, koji imate svoje biznis ideje, ćete se, sigurna sam, pozabaviti digitalnim preduzetništvom i sami kreirati kvalitetan sadržaj, razvijati biznis ideje i u tome će vam pomoći ono što ste na kursu naučili, kazala je Đokić.
Milica Tomović, rukovoditeljka Odeljenja za socijalnu i dječju zaštitu, brigu o mladima i ranjivim društvenim grupama u Sektetarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti u Opštini Kotor, objasnila je da je u okviru projekta prvo urađeno istraživanje same ponude poslova na daljinu, kako bi se iskristalisalo koje su kompetencije neophodne za uključivanje u onlajn sferu rada.
Nakon popunjavanja prvobitnog testa dobili smo tri modula obuke, koja su se pokazala osnovana, dobra i poželjna za građenje kompetencija u ovoj oblasti, rekla je Tomović.
Smatra da je uz podršku učesnika i učesnica projekat dobio puni smisao.
Plan je priprema onlajn materijala za obuke, koji bi trebalo da uključi još polaznika/ca. Ovo je jedan od ljepših momenata projekta, ali svakako nije kraj. Postoji potencijal, a uz pomoć pravih ljudi se prepoznaje i usavršava, uvjerena je Tomović.
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, učestvujući u diskusiji, primijetila je da je posebna energija tokom obuka dodatno motivišuća za učesnike i učesnice ne samo da se mijenjaju, nego da budu ono što stvarno jesu.
Učesnik obuke Luka Vojinović rekao je da mu je obuka bila korisna, zanimljiva i vjeruje da će mu stečeno znanje i iskustvo mnogo značiti za biznise koje je već pokrenuo i koji su u fazi startup-a.
I Željko Miličić je unaprijedio svoje vještine kada je riječ o korišćenju alata u oblasti digitalnog marketinga i stečeno znanje će prenijeti drugima u poslovnom i privatnom životu.
Jedna od učesnica obuke je i Dalida Rastoder. Osim znanja i iskustava, koje je stekla, obuka je učinila da ima više samopouzdanja i da se osjeća ravnopravnom na tržištu rada.
Mirko Miličić se već bavi digitalnim marketingom, ali tehnike koje je usavršio tokom obuke značiće mu mnogo za napredak na poslu.
Bila je ovo izvrsna edukacija za osobe s invaliditetom. Zahvaljujem svima na sjajnoj organizaciji i realizaciji projekta, kazao je Miličić.
Anđela Miličić prije obuke skoro da nije imala znanja iz oblasti digitanog marketinga i bila je skeptična da li će sve savladati, ali bilo je lako.
Svi smo imali svoju ideju, svoj zadatak i zalagali smo se da što više naučimo i osnažimo sebe, kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. Poslodavci imaju predrasude kada treba da zaposle osobu s invaliditetom, ali ova obuka je dokaz da osobe s invaliditetom svojim znanjem i umjećem, uz adekvatnu mentorsku podršku, mogu da daju veliki doprinos na tržištu rada, ponosna je Miličić.
Jedan od polaznika obuke Ferid Muratović smatra da je to bio sjajan način da osobe s invaliditetom pokažu svoje mogućnosti u doba digitalne pismenosti, da sebi obezbijede bolji plasman na tržištu rada i pošalju poruku da imaju prava kao i svi.
Tri modula obuke uspješno je završio i Goran Mastilović, koji je, kako je rekao, mnogo naučio, što će biti veoma značajno za njegov biznis.
Tri modula obuka u oblasti digitalnog marketinga organizovana su od 14. oktobra do 20. decembra 2024, a obuke je pohađalo 25 osoba s fizičkim invaliditetom iz Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Petnjice.
Događaj je dio projekta Osnaživanje osoba sa fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unapređenje digitalnih marketing kompetencija čiji je koordinator i nosilac Institut ekonomskih nauka iz Beograda, a partnere čine ustanove, kompanije i nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, uz finansijsku podršku Evropske komisije, kao i uz koofinansiranje ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Коментари су искључени на Javni poziv: Grupa samopodrške za žene i djevojčice s invaliditetom
Prepoznajući značaj podrške, u cilju prevazilaženja barijera i oporavka od različitih oblika nasilja, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom za učešće na Grupi samopodrške koja će se održati u utorak, 18. februara 2025.
Kroz Grupu samopodrške predviđeno je da se djevojčice i žene s invalidtetom, žrtve nasilja, edukuju o svim vrstama nasilja, uključujući i zanemarivanje, načine prevencije od različitih oblika zlostavljanja i nasilja, a sve s ciljem razmjene iskustava u svrhu jačanja djevojčica i žena s invalidtetom. Savjetovanje će pružati članice tima UMHCG koje posjeduju stručna znanja u ovoj oblasti.
U okviru ovog Projekta, organizovaćemo dvije grupe samopodrške, jednu na početku i jednu na kraju realizacije Projekta. Prva ima za cilj procjenu potreba i početnog stanja, te očekivanja, a druga s evaluaciju projekta, ispunjenostočekivanja i procjene ishoda.
Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 14. februara 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu umhcg2001@gmail.com s naznakom Prijava za grupe samopodrške ili putem linka https://forms.gle/ycM9RUZURg9msr417.
Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu održavanja, uz napomenu da će projektni tim po principu anonimnostištititi njhove identitete i neće dijeliti fotografije ili drugeinformacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.
Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Коментари су искључени на JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE NA MALOJ ŠKOLI ANTIDISKRIMINACIJE
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane osobe s invaliditetom, s posebnim akcentom na djevojke i žene s invaliditetom, studente/kinje sa i bez invaliditeta, predstavnike/ce organizacija koje se bave pravima osoba s invaliditetom da se prijave za učešće na dvodnevnoj Maloj školi antidiskriminacije.
Škola će se održati 20. i 21. februara 2025, u hotelu Komovi, u Andrijevici.
Cilj Škole je da se, između ostalog, doprinese informisanju osoba s invaliditetom o mehanizmima zaštite od diskriminacije i proceduri pokretanja parničnih postupka pred nadležnim sudovima.
Škola će obuhvatiti teme o pojmu, vrstama, oblicima, području diskriminacije, mehanizmima zaštite od diskriminacije, pokretanju postupaka pred sudovima, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda (ZLJPS), Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) i sl. Škola će se bazirati na međunarodnim i nacionalnim dokumentima iz oblasti diskriminacije: Konvenciji UN o pravima osoba s invaliditetom, Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakonu o parničnom postupku.
Škola će pored teorijskog dijela, obuhvatiti i praktičan rad u grupama: studiju slučaja, interaktivni dijalog, diskusiju, razmjenu iskustava, što će učesnicima/ama omogućiti da stečeno znanje primjenjuju u praksi, posebno prilikom ostvarivanja i zaštite svojih prava.
Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije, najkasnije do17. februara 2025. na mejl adresu umhcg2001@gmail.com s naslovom teksta mejla “Prijava za Školu antidiskriminacije”. Broj mjesta je ograničen.
UMHCG pokriva sve troškove učešća na Školi. Samo kandidati/kinje koji/e uspješno završe sve segmente Škole mogu dobiti sertifikat. Potrebno je da učesnici/e budu prisutni/e 90% vremena tokom Škole.
Za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981, od ponedeljka do petka, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.
Škola se sprovodi u okviru projekta Pravom do prava OSI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Коментари су искључени на IZUZETI PREDSTAVNIKE/CE NVO I SOCIJALNIH PARTNERA IZ DEFINICIJE JAVNOG FUNKCIONERA
Očekujemo od Ministarstva pravde da, prije upućivanja Vladi, izmijeni definiciju javnih funkcionera u Zakonu o sprečavanju korupcije jasno izuzimajući predstavnike/ce nevladinih organizacija i socijalnih partnera. Uprkos komentarima i sugestijama dostavljenim u 2024, Ministarstvo pravde je bez ikakvog obrazloženja odbilo da istu uvrsti prilikom izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, iako je i Agencija za sprječavanje korupcije u svom saopštenju podržala ovakav stav.
Naime, odredba člana 3, stava 1 važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, po kojoj se „izabrani, imenovani, odnosno postavljeni” predstavnici/e i NVO sektora – a ne samo oni izabrani, imenovani i postavljeni na javne funkcije, odnosno pozicije koje sa sobom nose javna ovlašćenja, vlast, moć, upravljanje i rukovođenje, odnosno donošenje meritornih odluka – smatraju javnim funkcionerima/kama, suprotna je suštini postojanja NVO i socijalnih partnera, njihovoj misiji i principima djelovanja i u potpunosti ograničava djelovanje ovih organizacija.
Sa aspekta oblasti našeg djelovanja, predstavnici/e NVO zastupaju interese grupacija koje predstavljaju i za čija se prava i slobode bore, a nikako političkih struktura, vlasti ili bilo koje druge grupacije i/li pojedinaca, te prema tome ne mogu imati izjednačen status sa javnim funkcionerima/kama koji se biraju na osnovu Ustava i/ili zakona (sistemskog i matičnog zakona za oblast u kojoj se određena lica postavljaju/imenuju). Stoga, nije ni pravedno predstavnike/ce NVO smatrati javnim funkcionerima propisujući im obaveze koje imaju javni funkcioneri, ali ne i prava i ovlašćenja.
Podsjećamo, država se odlučila za demokratizaciju procesa donošenja odluka na način što je svojim pravnim sistemom definisala izbor predstavnika/ca NVO i to u skladu s propisima koji uređuju ove oblasti, s ciljem da joj ove strukture društva pomognu u kvalitetnijem i svrsishodnijem donošenju odluka.
Prema tome, predložene predstavnike/ce podržavaju NVO kao svog/ju predstavnika/cu i imenovanjem te osobe, u nekom radnom tijelu za izradu javnih politika: zakona, pravilnika, strategija, programa, planova ili za pripremu izvještaja o sprovođenju javnih politika, kao i u savjetodavnom tijelu, koje se obrazuje za potrebe vlade, ministarstva ili drugog organa, a koja nemaju nadležnost za donošenje i sprovođenje odluka, uključujući izbore i razrješenja, oni i dalje moraju ostati isključivo predstavnici/e struktura koje ih predlažu, a ne onih koji verifikuju taj predlog i/li ih imenuju.
Dodatno, kao važan argument, podsjećamo da je uslov za kandidovanje za bilo koje radno i/li savjetodavno tijelo taj da osoba nije javni/a funkcioner/ka, pa je neprihvatljivo da osoba za čiji je izbor/imenovanje nepostojanje javne funkcije bilo uslov, postaje javni funkcioner/ka u momentu kada bude izabrana na osnovu kandidature, a po mišljenju/tumačenju Agencije za sprječavanje korupcije.
Sve prethodno navedeno je i ograničavajuće ne samo za nacionalni nivo, već i za učešće u različitim nadnacionalnim i međunarodnim tijelima za koja su propisani uslovi i standardi koji se odnose i na nespojivost i nepostojanje javne funkcije, poput Komiteta za prava osoba s invaliditetom, Komiteta o pravima djeteta, Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama i dr.
Ukoliko Ministarstvo i dalje bude instistiralo na važećoj odredbi ostavlja se prostor nekom budućem sastavu Agencije da svojevoljno tumači pravni propis, u zavisnosti od prakse upravljačke strukture u njoj, i pokazuje se namjera Vlade da suštinski i formalno ograniči djelovanje NVO.
Коментари су искључени на NAJAVA: Besplatna pravna pomoć za sve osobe s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatna pravna pomoć za osobe s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.
U narednih dvanaest mjeseci UMHCG će kontinuirano pružati besplatno pravno informisanje, savjetovanje i pravnu pomoć osobama s invaliditetom, ženama i djevojčicama s invaliditetom i članovima/cama njihovih porodica, uključujući i djecu s invaliditetom.
Kroz besplatno pravno savjetovalište korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, i da posredstvom advokatskog tima pokreću postupke pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci).
Realizacijom ove aktivnosti podstaknućemo i motivisati osobe s invaliditetom da budu aktivnije u ostvarivanju svojih prava i zaštiti od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Na ovaj način doprinijeće se pokretanju postupaka u cilju ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali i pokretanju svih ostalih postupaka/sporova pred nadležnim institucijama i sudovima
U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom (posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminuod 8.30 do 16.00 časova.
Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, ali i putem drugih kanala komunikacije:
Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!
Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti zaštite lica s invaliditetom.
Коментари су искључени на NAJAVA: UMHCG REALIZUJE PROJEKAT INKLUZIVNA DIGITALNA AKADEMIJA – OSNAŽIVANJE MLADIH S INVALIDITETOM
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore(UMHCG) započelo je realizaciju projekta Inkluzivna digitalna akademija – Osnaživanje mladih s invaliditetom.
Projektom će se doprinijeti osnaživanju mladih s invaliditetom u Crnoj Gori kroz unaprjeđenje njihovih digitalnih i socijalnih vještina, čime se omogućava njihovo aktivnije učešće u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu. Dalji doprinos odnosi se na jačanje svijesti šire zajednice o važnosti inkluzije osoba s invaliditetom, putem volonterskih kampanja i javnih događaja.
Kao potencijalno dugoročno rješenje, realizacijom projekta nastojimo da promijenimo način na koji mladi s invaliditetom doživljavaju svoju ulogu u društvu, pomažući im da prepoznaju i iskoriste svoje potencijale, uz podršku zajednice koja će kroz kampanje postati senzibilisanija i otvorenija za različitosti.
Projekat je primarno namijenjen mladima s invaliditetom uzrasta od 15 do 30 godina, koji dolaze iz različitih društvenih i geografskih sredina u Crnoj Gori, ali i mladima bez invaliditeta kroz različite sfere i etape projekta.
Realizacija projekta će trajati do kraja decembra 2025.
Коментари су искључени на NAJAVA: ZAPOČETA REALIZACIJA PROJEKTA Proaktivn(O)(S)t (I) aktivizam mladih!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade realizuje projekat Proaktivn(O)(S)t (I) aktivizam mladih! uz finansijsku podršku Ministarstva sporta i mladih.
Projektom će se doprinijeti poboljšanju položaja mladih s invaliditetom i njihovom aktivnijem učešću u svim sferama društvenog života u Crnoj Gori.
Takođe, želi se doprijeniti suzbijanju vršnjačkog nasilja nad djecom i adolescentima s invaliditetom.
Aktivnosti projekta usmjerene su na adolescente/kinje s invaliditetom i adolescente/kinje bez invaliditeta, muškog i ženskog pola/roda, uzrasta od 15 do navršenih 18 godina života, uključujući one iz urbanih i ruralnih sredina, kao i mlade s invaliditetom i mlade bez invaliditeta, muškog i ženskog pola/roda, u starosnoj dobi od 15 do 30 godina. Osim toga, projektom će biti obuhvaćene i institucije i donosioci odluka koji se bave oblašću društvene brige o mladima (Ministarstvo sporta i mladih), organi lokalne samouprave (opštine, sekretarijati, škole i druge javne ustanove), te institucije koje se bave zaštitom od nasilja (Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, centri za socijalni rad).
Projekat Proaktivn(O)(S)t (I) aktivizam mladih! realizuje se u okviru Javnog konkursa Osnaženi mladi=otporni mladi, raspisanog od strane Ministarstva sporta i mladih.
Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 25. decembra 2024.
Коментари су искључени на NAJAVA: UMHCG ZAPOČINJE REALIZACIJU PROJEKTA P(O)kreni Smjer!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore(UMHCG) sprovodi projekat P(O)kreni Smjer!
Realizacija projekta će doprinijeti stvaranju sigurnog i bezbjednog okruženja za osobe s invaliditetom u saobraćaju, kroz podizanje svijesti o poboljšanju uslova u oblasti saobraćaja, bezbjednosti i sigurnosti, kao i edukacijom aerodromskog osoblja i flote o načinu komunikacije i pružanju asistencije na aerodromima.
U vezi s tim, realizacijom projekta biće obuhvaćene osobe s invaliditetom, djeca s invaliditetom i djeca bez invaliditeta osnovnog obrazovanja, aerodromsko osoblje i flota, kao i članovi/ice porodica osoba s invaliditetom, učesnici/e u saobraćaju, prevoznici, zainteresovana javnost, mediji, kao i ostali građani, i društvo u cjelini.
Projekat P(O)kreni Smjer! se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast saobraćaj, sigurnost i bezbjednost u saobraćaju za 2024, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja.
Realizacija projekta će trajati osam mjeseci, počev od 24. decembra 2024.
Коментари су искључени на NAJAVA: UMHCG ZAPOČINJE REALIZACIJU PROJEKTA Mobilnost bez barijera!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore(UMHCG) sprovodi projekat Mobilnost bez barijera!
Fokus projekta je na unaprjeđenju sigurnosti i podrške kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti za kretanje i učešće u saobraćaju, kroz doprinos adekvatnijim garancijama i primjeni politika i praksi u oblasti pristupačnosti i bezbjednosti u saobraćajuza osobe s invaliditetom. Takođe, akcenat će biti i na unaprijeđenju znanja i vještina pružalaca usluga u javnom saobraćaju i povećanju svijesti javnosti o izazovima s kojima se osobe s invaliditetom susrijeću u saobraćaju.
U vezi s tim, realizacijom projekta biće obuhvaćene osobe s invaliditetom, pružaoci usluga, vozači i osoblje prevoznih sredstava, relevantne institucije, nadležni organi, kao uostalom i članovi/ice porodica osoba s invaliditetom, prijatelji i komšije, učesnici/ce u saobraćaju, pješaci, zainteresovana javnost, mediji, kao i ostali građani/ke, i društvo u cjelini.
Projekat Mobilnost bez barijera! se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju za 2024, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja.
Realizacija projekta će trajati sedam mjeseci, počev od 24. decembra 2024.
Коментари су искључени на NAJAVA: UMHCG organizuje Seminar o Konvenciji UN o pravima osoba s invaliditetom
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevni Seminar sa predstavnicima/ama državnih organa i organa lokalne samouprave o Konvenciji UN o pravima osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati u Podgorici, 30. januara 2025, u hotelu Hilton, s početkom u 11.00 časova.
Cilj organizacije Seminara je da se donosiocima odluka, između ostalog, ukaže na ključne barijere s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, kao i na potrebu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditeta. Na ovaj način teži se povećanju informisanosti i znanja zaposlenih u državnim institucijama o obavezama države, koje proizilaze iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom i preporuka Komiteta UN, što će, između ostalog, doprinijeti iniciranju izmjene zakonske i podzakonkse regulative u oblasti invaliditeta.
Seminar će obuhvatiti teme o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom, s akcentom na razumne i proceduralne adaptacije.
Učešće na Seminaru mogu uzeti zaposleni/e u državnim organima i organima lokalne samouprave (predstavnici/e opština, sekretarijata).
Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave na umhcg2016@gmail.comdo28. januara, u 15.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981, od ponedeljka do petka, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.
Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Pravom do prava OSI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Коментари су искључени на NAJAVA: UMHCG ZAPOČINJE REALIZACIJU PROJEKTA SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Projektom će se doprinijeti unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom kroz razvoj vaninstitucionalnih usluga koje doprinose njihovom samostalnom životu.
Takođe, želi se unaprijediti kvalitet usluga podrške za život u zajednici kroz analizu postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira na nacionalnom i međunarodnom nivou u oblasti socijalne i dječje zaštite.
Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, mlade s invaliditetom, žene i djevojke s invaliditetom, djecu s invaliditetom, te članove i članice porodica osoba s invaliditetom. Osim toga, projektom će biti obuhvaćeni/e stručni/e radnici/e, stručni/e saradnici/e i saradnici/e, studenti/kinje s invaliditetom i studenti/kinje i bez invaliditeta, građani/ke, organizacije osoba s invaliditetom, Fakultet političkih nauka, mediji, predstavnici/e institucija i organa na lokalnom i nacionalnom nivou, Vlada, te društvo u cjelini.
Projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! realizuje se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, raspisanog od strane ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, aktuelnog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 30. decembra 2024.
Коментари су искључени на NAJAVA: Besplatna pravna pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatnu pravnu pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.
Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravne pomoći djeci i roditeljima s invaliditetom, i članovima/cama njihovih porodica, a sve u cilju prevencije, prepoznavanja i reagovanja na nasilje, kao i ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite. Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti zaštite od nasilja i socijalne i dječje zaštite, odnosno društvene brige o djeci i mladima. Krajnji cilj, u slučaju interesovanja stranaka, je da se posredstvom advokatskog tima pokreću postupci pred organima, uključujući i oni pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i drugo).
U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) svakodnevno će se pružati podrška roditeljima s invaliditetom, roditeljima i/li starateljima djece s invaliditetom, djeci i mladima s invaliditetom.
Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminuod 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz obavezno prethodno zakazivanje, zatim putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: umhcg2016@gmail.com, Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portaluDisabilityInfo.me, čata naplatformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).
Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!
Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.
