Predsjednik Vlade organizovao sastanak sa predstavnicima osoba s invaliditetom

Danas je, po prvi put, od formiranja nove Vlade organizovan sastanak Predsjednika Vlade g-dina Mila Đukanovića sa predstavnicima osoba s invaliditetom. Sastanku je pored Predsjednika Vlade prisustvovao i Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, kao i saradnici gospodina Đukanovića, Jovan Kojičić, Savjetnik Premijera za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije, kao i Andrijana Vukotić, Savjetnica Premijera za odnose s javnošću.

Ispred organizacija koje se bave ljudskim pravima osoba s invaliditetom sastanku su prisustvovali Marina Vujačić, Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Goran Macanović, Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Anka Đurišić, ispred Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju – NARDOS, Milan Šaranović, Generalni direktor Centra za antidiskriminaciju Ekvista, i Milenko Vojičić, Izvršni direktor Udruženja Plegije Nikšić.

Inicijativa za sastanak je pokrenuta, između ostalog i preko Savjeta za zaštitu od diskriminacije, a odnosila se na nezadovoljstvo osoba s invaliditetom brojnim pitanjima u proteklom periodu, a posebno odlukom Vlade o ukidanju Savjeta za brigu o licima s invaliditetom i spuštanju ovog tijela na nivo Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Predstavnici organizacija i predstavnici Vlade su se usaglasili da su pitanja osoba s invaliditetom pitanja ljudskih prava i da im se mora i pristupati sa tog aspekta. To prvenstveno znači obavezu konsultacija Vlade sa organizacijama osoba s invaliditetom prilikom donošenja i odlučivanja o politikama koje se tiču osoba s invaliditetom, kao i međuresorsku saradnju i pristup zasnovan na ostvarivanju obaveze države i društva prema ovoj kategoriji građana.

Predstavnici organizacija više nijesu insistirali na vraćanju Savjeta kao Vladinog tijela, ali jesu na davanju značaja Savjeta kroz obavezu istog da se dostavljaju periodični izvještaji Vladi o radu Savjeta. Na taj način će se osigurati i obezbijediti veći značaj Savjeta, prvenstveno kroz prisustvo svih članova ili onih predstavnika ministarstava koji mogu aktivno učestvovati u radu Savjeta.

Takođe je bilo riječi o obrazovanju osoba s invaliditetom, prvenstveno dijelu koji se tiče asistenata u nastavi, odnosno neophodnosti definisanja finansiranja ovog servisa koje će se postiči izmjenom zakona. Pored toga veliki problem djece s invaliditetom odnosi se na nedovoljnu, periodičnu i nedovoljno kvalitetnu podršku i pružanje usluga u oblasti zdravstva, te potrebnog unapređenja i drugačijeg pristupa u ovoj oblasti. U visokom obrazovanju, je pored nepristupačnosti, kao jednog od ključnih problema ne samo u ovoj nego svima oblastima života osoba s invaliditetom, pokrenuta inicijativa za vraćanjem u ponovnu proceduru izrade novog Zakona o visokom obrazovanju, te definisanja prava i obaveza prema studentima s invaliditetom, kako bi se obezbijedio njihov izjednačen položaj sa drugima i stvorila mogućnost izbora fakulteta, koja je trenutno ograničena nepristupačnošću večine fakulteta, nepostojanju servisa podrške, dostupnog prevoza, kao i dostupne literature. Pored toga, UMHCG je podsjetio na dogovor sa predstavnicima Ministarstva prosvjete da se iz kapitalnog budžeta za 2014. godinu definišu i opredijele sredstva za dva „prioritetna“ fakulteta, a UMHCG je u saradnji sa potencijalnim studentima odredio da to budu Tehnički fakulteti i Filozifski fakultet u Nikšiću.

Neizostavna oblast o kojoj je skoro svakodnevno bilo informacija u javnosti odnosi se na zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno Zakon o profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom i njegova implementacija u dijelu podzakonskih akata, prvenstveno nedonošenja Pravilnika o grant šemama, a iznošenja netačnih informacija u javnosti da se sredstava iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom vraćaju u državni budžet, zbog „nepostojanja kvalitetnih projekata“. Predsjedniku Vlade je prezentovano činjenično stanje u ovoj oblasti i inicirano izdvajanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom kao posebnog pravnog lica, kako bi se višemilionska sredstva trošila u svrhu stvaranja uslova za zapošljavanje, kao i samog zapošljavanja, odnosno trošila namjenski.

Kako bi se zaista potvrdilo da se pitanjima osoba s invaliditetom pristupa sa aspekta ljudskih prava predstavnici organizacija su inicirali da izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom koordinira i nad njegovom implementacijom vrši monitoring upravo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, te da se na taj način ovaj zakon izmjesti iz resora Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Zaključno od strane predstavnika organizacija inicirano je pristupanje izradi Zakona o organizacijama osoba s invaliditetom na partnerskoj osnovi, kako bi se osiguralo finansiranje organizacija osoba s invaliditetom, kao organizacija od posebnog društvenog značaja, s obzirom na status, i time izjednačile sa drugim NVO u pogledu mogućnosti.

Predsjednik Vlade, kao i Ministar rada i socijalnog staranja su iskazali spremnost za saradnju i konstruktivan odnos, složili se sa određenim dijelom inicijativa, istakli ono što je do sada urađeno u oblastima o kojima je bilo riječi na sastanku i svakako istakli da je neophodno i dalje kontinuirano raditi u ovoj oblasti.

Saradnja će svakako doći do izražaja ukoliko Vlada i u praksi ostane pri stavu da su pitanja osoba s invaliditetom pitanja ljudskih prava i da se rješavanju prepreka sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom mora pristupiti sa aspekta ljudskih prava, te pružiti ne samo finansijska podrška, nego sistemska i institucionalna podrška prilikom definisanja asistenata u nastavi kao servisa za čiju realizaciju će se izdvajati sredstva iz budžeta, zatim poboljšanja kvaliteta usluga u oblasti zdravstva, kao i rješavanju drugih pitanja i problema o kojima je bilo riječi na sastanku. Predsjednik Vlade se na kraju složio da izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom treba da koordinira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a pored toga je zadužio Ministra Boškovića da provjeri mogućnosti koje se tiču izdvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i istakao da sredstva iz Fonda bez obzira na finansijsku situaciju države ne treba trošiti za svrhe za koje nijesu predviđena.

I Ministar Bošković i Predsjednik Vlade su istakli Akcioni plan za prilagođavanje objekata kao aktivnosti koje je Vlada već preduzela u cilju prilagođavanja objekata za pristup i kretanje licima smanjene pokretljivosti i licima s invaliditetom.

Međutim, po mišljenju predstavnika organizacije donošenje Akcionog plana u ovom trenutku gubi na značaju jer je 1. septembra istekao rok za prilagođavanje objekata, te prema tome ne može se govoriti o prioritetnim objektima, posebno zato što od donošenja Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata 2008. godine do danas skoro ništa nije urađeno u impementaciji ovog zakona, u dijelu koji se tiče poštovanja standarda pristupačnosti i obaveze da se već izgrađeni objekti u javnoj upotrebi rekonstruiši i time prilagode osobama s invaliditetom.

Predsjednik Vlade se složio da se mora i treba pristupiti ponovnoj izradi Zakona o visokom obrazovanju kako se ovaj put ne bi propustila prilika definisanja prava studenata s invaliditetom. Međutim, istakao je da je zakon povučen iz procedure nakon nesuglasica u Skupštini i po njegovom mišljenju političkih nesuglasica i u tom smislu „krojenja“ zakona. Ovo svakako nije opravdanje u pogledu.definisanja obaveze prema studentima s invaliditetom u cilju izjednačavanja njihovih mogućnosti sa studentima bez invaliditeta.

Predsjednik Vlade se na sastanku nije izjašnjavao povodom drugih pitanja, ali će ona dalje biti proslijeđena Savjetu za brigu o osobama s invaliditetom, kao i Savjetu za zaštitu od diskriminacije.