Osobe s invaliditetom bez autentičnog predstavnika u Parlamentu

“Zastupljenost osoba s invaliditetom na listama za parlamentarne izbore nije pravilo, već izolovan slučaj. Na nekolike liste smo primijetili da ima osoba s invaliditetom, međutim, nijesmo stekli utisak da je njihov motiv bavljenja politikom sadržan u želji da se bave ljudskih pravima osoba s invaliditetom, niti da budu autentični predstavnici osoba s invaliditetom.«, izjavila je Marina Vujačić za Agenciju Min@.

I trenutno u crnogorsakom Parlamentu, među poslanicima, ima i poslanika s invaliditetom, navela je, ali se ne deklarišu na takav način, niti se suštinski i u kontinuitetu bave položajem i pravima osoba s invaliditetom, niti kada o njima govore to čine u prvom licu množine. Osim činjenice da je na listama vrlo malo osoba s invaliditetom, dodatan problem je upravo to što se ni oni koji to jesu ne predstavljaju kao predstavnici osoba s invaliditetom.

Na drugoj strani, političke partije na razne načine pokazuju odnos prema osobama s invaliditetom, od izbornih programa, poruka u kampanjama, govorima na Konvencijama i na razne druge načine, navela je Vujačić.

“Mi smo imali i dalje imamo situaciju da se u Skupštini na jako uvredljiv način govori o nečemu što su asocijacije na osobe s invaliditetom, izgovaraju se uvredljive riječi u raznim kontekstima, omalovažavajuće i degradirajuće konstatacije i terminologija koja je jako uvredljiva.

Tako smo mogli čuti da je neko “politički i moralni patuljak”, da nešto može pomoći koliko i “invalidsko pomagalo” ili da nečije ministarstvo “nije invalidno”. Ovo sve i još puno toga se moglo čuti samo u julu ove godine.”, podsjeća Vujačić.

Kako pojašnjava, političke partije i dalje osobe s invaliditetom vide kao nemoćne, nesamostalne i nesposobne da se sobom bave. Vide nas kao nekoga koga treba smjestiti u instituciji i time završiti sa “brigom o nama”. Tako se u nekoliko Statuta i programa političkih partija može vidjeti da će se oni zalagati za otvaranje dnevnih centara i drugih vrsta smještaja.

Političke partije znaju površno o pravima osoba s invaliditetom, i tako se njima i bave, a ironično je kada u njihovim programima vidimo da će u stvari sprovoditi zakone.

Vujačić navodi primjer mjera Demokratske partije socijalista gdje se može vidjeti da će sprovesti ono u čemu do sada nijesu bili uspješni, ali nije jasno na čemu grade povjerenje prema osobama s invaliditetom, ako u dijelu programa: Socijalno odgovorna država navedu da će osnovati Fond za profesionalnu rehabilitaciju, a javnosti je poznato da su ovaj i prethodni sastavi Vlade od 2009. do kraja 2015. nenamjenski utrošili preko 40 miliona eura novca namijenjenog osobama s invaliditetom, a da je transparentnost utroška tih sredstava bila jednaka nuli, zaključila je ona.

U segmentu Programa DPS za vladavinu prava stoji mjera stvaranje uslova za nesmetan pristup osoba s invaliditetom svim objektima, s posebnim akcentom na primarno identifikovane objekte. Dakle, u ovom dijelu DPS konstatuje da će sprovoditi zakon i Akcioni plan prilagođavanja objekata za 2014. godine, u kojem je bilo identifikovano 13 prioritetnih objekata za tu godinu, a do sada je prilagođeno svega pet za skoro tri godine sprovođenja, mimo svih planiranih rokova.

Programi drugih partija ili koalicija, posebno onih koje su  se cijepale ili spajale iz njih nastajale nove je identičan u velikom procentu, dok se neke stranke uopšte i ne bave osobama s invaliditetom, navodi izvršna direktorica UMHCG. Mali broj njih se bavi kvalitetom života osoba s invaliditetom, već većina samo socijalnom zaštitom. Manje partije čiji programi su i imali mjere zasnovane na ljudskim pravima su ušle u veće koalicije i time se “utopile” u njihove programe. 

Ne treba zaboraviti da su osobe s invaliditetom nekada korištene kao plodno tlo zloupotreba, pa su tako u prethodnom periodu finansirani projekti čiji je cilj bio otvaranje Dnevnih centara u lokalnim samoupravama, koji su bili podržani budžetom građana i u iznosima većim od 100 hiljada eura, ili su Dnevni centri svečano otvarani a da u nekim gradovima do dan danas nijesu počeli sa radom u punom kapacitetu, već s ograničenim brojem korisnika.

Odgovornost za ovakvu politiku vlasti nijesu snosile.

Kako je navela u javnim nastupima je do sada najčešće Kolaicija Ključ pominjala osobe s invaliditetom, međutim i u programima partija koje čine ovu Koaliciju se takođe mogu naći prethodno analizirane mjere. S druge strane, neke partije su se više usmjerile jedne na druge, nego na građane tako da i nemaju poruke za građane, niti se bave njima.

Posebno je važno pomenuti da se u jednoj od video poruka Demokratske partije socijalista može čuti od aktuelnog predsjednika Vlade da će zapošljavati “lica sa posebnim potrebama”. Dakle, u vrijeme kada država usvaja set zakona proisteklih kao obaveza Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom i predpristupnih pregovora s EU i time nam garantuje ljudska prava, dostojanstvo i poštovanje različitosti, predsjednik Vlade koristi termin koji je uvredljiv, degradirajući i koji ne govori upravo o ravnopravnosti osoba s invaliditetom nego o njihovim posebnim potrebama, pa tako i o posebnoj potrebi za zapošljavanjem.

Na ovakve konstatacije bi trebalo da reaguje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, al i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda imajući u vidu da novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom propisuje zabranu govora mržnje i omalovažavanja koji između ostalog podrazumijeva i:

“Diskriminacijom po osnovu invaliditeta smatra se govor mržnje i omalovažavanje lica sa invaliditetom. 

Govor mržnje je svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja kojima se širi, podstiče ili pravda diskriminacija, omalovažavanje, mržnja ili nasilje prema licu sa invaliditetom ili grupi lica sa invaliditetom, zbog njihovog ličnog svojstva, zasnovano na neprihvatanju različitosti i netoleranciji.

Omalovažavanje je doživljavanje lica sa invaliditetom kao manje vrijednih i manje sposobnih članova društva.

Diskriminacijom u smislu stava 1 ovog člana, smatra se i sprovođenje kampanja ili korišćenje terminologije koja širi, podstiče i pravda kršenje ljudskih prava i jednakosti lica sa invaliditetom, kao i omalovažavanje tih lica.”, zaključila je Vujačić.

Intervju za Agenciju Min@