NI U OVOM IZBORNOM PROCESU USLOVI ZA OSOBE S INVALIDITETOM NIJESU ADEKVATNI U ODGOVARAJUĆOJ MJERI

NI U OVOM IZBORNOM PROCESU USLOVI ZA OSOBE S INVALIDITETOM NIJESU ADEKVATNI U ODGOVARAJUĆOJ MJERI

Uprkos relativno adekvatnoj zakonskoj regulativi i kontinuiranim inicijativama koje šaljemo u susret svakom izbornom procesu, uslovi za osobe s invaliditetom ni tokom predsjedničkih izbora, održanih u nedjelju, 19. marta 2023. nijesu bili adekvatni. To su zaključili posmatrači, akreditovani od strane Udruženja mladih sa hendikepiom Crne Gore (UMHCG), koji su obilazili biračka mjesta u okviru četiri crnogorske opštine, i to: u Podgorici, u Nikšiću, u Bijelom Polju i u Baru, a na osnovu Ček liste standarda pristupačnosti za osobe s invaliditetom izrađene na osnovu odredbi Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i pripadajućeg PravilnikaZakona o izboru odbornika i poslanika i više pravila Državne izborne komisije (DIK).

Naime, grupa od preko 20 posmatrača obišla je najveći broj biračkih mjesta u Podgorici (164 biračka mjesta od 208, koliko ih ima) i u Nikšiću (54 biračka mjesta od ukupno 134), zatim 29 biračkih mjesta u Baru i 13 u Bijelom Polju i zatekla uglavnom nezadovoljavajuće stanje koje se ogleda u činjenici da je veliki broj biračkih mjesta, iako se nalaze u javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, potpuno nepristupačan, sa stepenicama na ulazu, ili s uskim ulaznim prostorom, zatim sa zatvorenim jednim krilom vrata, dok u unutrašnjosti biračkih mjesta, iako su bili obezbijeđeni, nijesu na vrijeme iskorišćeni svi elementi pristupačnosti, kao što su: šablon za glasački listić pomoću kojeg samostalno glasaju osobe s oštećenim vidom, i informativna Brošura na Brajevom pismu. Nadalje, glasačke kutije nijesu bile postavljene na nižem stolu kako bi neke kategorije glasača s invaliditetom mogle samostalno ubaciti svoj glasački listić i time osigursti tajnost glasanja, a na velikom broju biračkih mjesta nije bilo ni police na nižoj visini u glasačkoj kabini, niti etison staze za orjentacuju osoba s oštećenjem vida.


Tako, ni na jednom biračkom mjestu u urbanom dijelu Bara, koji su posmatrači obišli, glasačka kutija nije bila postavljena na stolu niže visine, a samo na jednom biračkom mjestu je bila postavljena etison staza. U Nikšići i u Podgorici u značajnom broju biračkih mjesta šablon i
Brošura su bili u koverti mimo stola za kojim je birački odbor do trenutka upita od strane posmatrača.

U Bijelom Polju je zatečena kombinacija navedenih primjera iz ostalih gradova.

Neprihvatljivo je da nakon 15 godina treba da ukazujemo na pristupačnost, kao pravo osoba s invaliditetom, i da ukazujemo na činjenicu da je nedopustivo da budemo unošeni u biračka mjesta, ili da nakon devet godina objašnjavamo šta je šablon za glasački listić i zašto mora biti na stolu i ponuđen osobama s oštećenjem vida, u situacijama kada je to očigledno, a ostalima dat nakon upita, a ne da stoji u nekoj koverti ili u paketu. 

Neki članovi biračkih odbora, kao obrazloženje, su naveli da na tim biračkim mjestima nema osoba s invaliditetom koje glasaju, da one, uglavnom, glasaju putem pisma ili da će im oni pomoći ukoliko se pojave. Zanimljivo je da članovi biračkih odbora znaju nešto što ne zna država Crna Gora i da imaju evidencije o osobama s invaliditetom koje država nema iako joj je to obaveza od 2009. i ratifikacije Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom.

 

Ne obezbjeđuju se uslovi za osobe s invaliditetom kada se one pojave na biračkom mjestu. O načinu takvog ostvarivanja prava dovoljno je rekao Ustavni sud kada je odredbu o tome da je „prilikom određivanja biračkih mjesta opštinska izborna komisija dužna da vodi računa da olakša pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom“ proglasio neustavnom. 

Uprkos činjenici da smo i u susret ovim izborima uputili zajedničku Inicijativu stanje u praksi, u određenom segmentu, u Glavnom gradu Podgorici je i lošije nego prilikom održavanja lokalnih izbora u oktobru prošle godine.

Za navedeno stanje, u najvećoj mjeri, odgovornima smatramo političke partije čiji su predstavnici ili simpatizeri u izbornim komisijama i u biračkim odborima, a ni u ovoj kampanji nijesmo bili pošteđeni omalovažavajuće terminologije koja asocira na osobe s invaliditetom kada kandidati odgovaraju jedni drugima, pa smo tako čuli da neće neko “hendikepirati svoju porodicu”, što ima negativnu konotaciju (onesposobljavati).

Ohrabruje nas to što su nam već sinoć najavljeni novi postupci za zaštitu od diskriminacije po osnovu invalidnosti, pa pozivamo i sada ostale osobe s invaliditetom, širom Crne Gore, koje nijesu svoje biračko pravo ostvarile zbog nepristupačnosti, ili su ga ostvarile na način koji nije dostojanstven i uz prepreke koje su pratile taj proces, da nam se obrate zbog daljeg zastupanja, uključujući i prilikom pokretanja tužbi za zaštitu od diskriminacije koje su i do sada završavane u korist osoba s invaliditetom, od kojih su neke grupne tužbe, odnosno postupci za zaštitu od diskriminacije s većim iznosima nematerijalne štete koji su dosuđeni.

Podsticajno je što je u svom obraćanju predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša naglasio važnost obezbjeđivanja uslova za osobe s invaliditetom, ali i zabrinjava odnos opštinskih izbornih komisija i članova biračkih odbora, koji iako su imali obezbijeđen materijal isti nijesu iskoristili na svakom biračkom mjestu.

Na kraju se zahvaljujemo na saradnji i povjerenju Centru za demokratsku tranziciju (CDT) i svim našim posmatračima bez kojih ovaj proces ne bi bio moguć.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore

Saradnici i donatori