Intervju Marine Vujačić za Angenciju Min@

Podgorica, (MINA) – Broj zaposlenih osoba s invaliditetom je u porastu, ali bi politiku u toj oblasti trebalo promijeniti, kako bi se to pitanje rješavalo sistemski, a ne projektno, poručeno je iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da se broj zaposlenih osoba sa invaliditetom povećava, ali da je teško mjeriti napredak imajući u vidu da nema podataka o tome koliko osoba s invaliditetom ostane bez posla, a koliko se novih zaposli, ili evidencija o produženju ugovora nakon isteka onog na određeno vrijeme.

„Svakako je značajno što se makar osobe s invaliditetom koje imaju visoko obrazovanje značajno lakše zapošljavaju i od populacije osoba bez invaliditeta. Međutim, preko 2.000 hiljade je onih osoba s invaliditetom sa nižim stepenom obrazovanja koji nemaju posao“, rekla je ona agenciji MINA.

Kako je ocijenila, politika u toj oblasti morala bi da se promijeni „i da se zapošljavanje osoba s invaliditetom ne rješava projektno, što je slučaj poslednjih godina, već sistemski“.

Prema riječima Vujačić, neke od mjera predviđenje za podsticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao što je stipendiranje se ne sprovodi.

„Značajno je napomenuti da se sve mjere profesionalne rehabilitacije ne sprovode, pa tako i praćenje osobe s invaliditetom na radnom mjestu, nakon zaposlenja, evaluaciju uspješnosti procesa rehabilitacije za pojedinu osobu s invaliditetom, ocjenjivanje radnih rezultata zaposlene osobe s invaliditetom se ne sprovodi“, dodala je ona.

To, kako je kazala, znači da sprovođenje tih mjera preuzimaju sami poslodavci i da su oni ti koji treba da primijete svaku promjenu. „Pa tako i progresiju oštećenja kod osobe koja nekada prouzrokuje potrebu za novom i savremenijom ili drugom opremom radnog mjesta da bi konkretna osoba i dalje mogla funkcionalno obavljati svoj posao“.

Vujačić je rekla da se saradnja UMHCG i Zavoda za zapošljavanje u najvećoj mjeri odnosi na saradnju UMHCG kao značajnog poslodavca osoba s invaliditetom sa Zavodom, a ne kao nevladine organizacije.

„Kad ovo kažem onda mislim na činjenicu da smo na kraju 2016. imali devet zaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane, podrška Zavoda za zapošljavanje kroz javni rad „Personalna asistencija“ je bila jako značajna jer smo od septembra do kraja decembra angažovali 11 asistenata za isti broj studenata s invaliditetom“, dodala je ona.

Međutim, kako je rekla, i taj i program grant šema bi morao da bude održiv i kontinuiran.

Vujačić je rekla da je, prema bazi UMHCG, na početku studijske 2016/2017. godine bilo 95 studenata s invaliditetom.

„Situacija se promijenila povećanjem broja onih koji se svake godine upišu na studije, međutim, vrlo sporo se mijenja kada su u pitanju servisi podrške i arhitektonska pristupačnost, ili pristupačnost literature i nastavnog procesa“, kazala je ona.

Ove godine su, kako je saopštila, imali situaciju da značajnom broju studenata s invaliditetom nije odobren studentski kredit jer su se nalazili ispod rang liste, pa u tom smislu još očekuju odgovor od Ministarstva prosvjete na inicijativu.

„Do sada je praksa bila da se studentima s invaliditetom na zahtjev UMHCG odobri ovo pravo, što je posebno značajno imajući u vidu prepreke s kojima se suočavaju studenti i činjenicu da se moraju mijenjati kriterijumi koji se odnose prosjeka kada je ova grupa studenata u pitanju jer osobe s invaliditetom nijesu često u mogućnosti da zbog brojnih barijera postižu visok prosjek“, rekla je Vujačić.

Ona je poručila da su u UMHCG veoma zadovoljni funkcionisanjem online pravnog savjetovališta i da se nadaju da će ono postati održivo.

„Ove godine smo ga sprovodili kroz projekat podržan od strane „Triple A for citizens“ Evropske komisije i Telenor fondacije. Do kraja decembra su nam se obratile 124 osobe s invaliditetom ili članovi njihovih porodica radi pravnih savjeta ili besplatne pravne pomoći i zastupanja, pokretanja upravnih sporova i tužbi za zaštitu od diskriminacije“, rekla je Vujačić.

Što se pravnih savjeta tiče, dodala je ona, uglavnom se radi o pravima iz oblasti socijalne politike i zapošljavanja, obrazovanja, zapošljavanja, posebno u dijelu procjene stepena invaliditeta i zadržavanja zaposlenja, procesnih prava i porodičnih odnosa.

Najveći broj upravnih sporova, kako je rekla, pokrenut je protiv Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za zapošljavanje, dok su pokrenuta tri nova postuka za zaštitu od diskriminacije po osnovu invaliditeta zbog nepristupačnosti objekata.

Ona je rekla da su prošlu godinu obilježili izbori i intenzivna izborna kampanja, a kasnije formiranje nove Vlade, kojoj je prethodila Vlada izbornog povjerenja i ta činjenica je uticala na to da je usvajanje brojnih propisa znatno kasnilo.

„Nova Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2016-2020. usvojena je tek u septembru. Neka dokumenta su pripremana i usvajana bez adekvatnog učešća osoba s invaliditetom i njihovih predstavnika i svakako i godinu na izmaku, nažalost, obilježava neuvažavanje stavova osoba s invaliditetom“, dodala je Vujačić.

Prema njenim riječima, sama činjenica da je izborna godina uticala je na čestu nemogućnost saradnje sa državnim organima, nekada i do nivoa uspostavljanja osnovne komunikacije, pa i odgađanja ili nemogućnosti sprovođenja aktivnosti koji na bilo koji način zavise od državne uprave.

Kad je u pitanju primjena akata koji se odnose na osobe sa invaliditetom, Vujačić je kazala da u nekim oblastima ima pomaka, ali da oni nijesu kontinuirani, niti su samim tim izazvali toliko značajnu promjenu, da bi isticali zadovoljstvo.

„Osobe s invaliditetom su u Crnoj Gori svakodnevno izložene strepnji za svoja prava, pa tako i za primjenu zakona, a sama činjenica da je diskriminacija nad osobama s invaliditetom svakodnevna ne ohrabruje, niti utiče na zadovoljstvo“, rekla je ona.

Kako je dodala, činjenica da se Akcioni plan za prilagođavanje objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom za 2014. godinu sprovodi već tri godine govori dovoljno u prilog navedenom.

„Takođe, status Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom i već preko 45 miliona nenamjenski utrošenih govori dovoljno o „koristima“ za osobe s invaliditetom“, navela je Vujačić.