DJECA S INVALIDITETOM NEMAJU DOVOLJNU PODRŠKU

U Crnoj Gori djeca s invaliditetom nemaju dovoljnu podršku, a njihova inkluzija u obrazovnom sistemu nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenjeno je na radionici Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Na početku radionice Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, ocijenila je  da su djeca s invaliditetom u Crnoj Gori dugo godina bila tabu tema, navodeći da se situacija značajno promjenila, ali ne u dovoljnoj mjeri.

„Djeca s invaliditetom ni danas nemaju dovoljnu podršku. Institucije i dalje djeci s invaliditetom pristupaju kao prema nekome kome treba pomoć, a ne nekome kome su potrebne mogućnosti da postane građanin dostojan sloboda i prava“, rekla je Vujačić.Ona je ukazala da u Crnoj Gori ne postoji rana identifikacija i u skladu s tim procjenjivanje individualnih potreba podrške koja je neohodna djeci i osobama s invaliditetom.

„U Crnoj Gori se često govori o brojkama kada se pokušavaju predstaviti rezultati, ali kada smo već kod brojki, navodim jedan od primjera. Razlika u broju djece koja su uključena u nivo osnovnog, od broja onih koji su uključeni u nivo srednjeg obrazovanja je oko dvije hiljade“, navela je Vujačić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da u Crnoj Gori ne možemo biti zadovoljni sa kvalitetom inkluzije u obrazovnom sistemu iz dva razloga: jedan je rad Komisija za usmjeravanje djece. Na­i­me, s ob­zi­rom na to da se ko­mi­si­je for­mi­ra­ju na lo­kal­nom ni­vou, ta ti­je­la ni­je­su do­volj­no ažur­na. Drugi je nepostajanje održivog sistema finansiranja asistenata, kao i loša komunikacija između škole i Komisija.

Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, kazao je da je ta međunarodna organizacija u proteklih nekoliko godina blisko sarađivala sa Vladom,  civilnim društvom, a rezultat saradnje je veliki broj djece s invaliditetom koja su upisana u redovne škole, i taj broj se povećao u cijeloj državi. “Crna Gora može da bude ponosna na tu činjenicu, ali ostaje dosta toga da se uradi”.

U mnogim drugim školama moramo naporno da radimo da svako dijete s invaliditetom nađe svoje mjesto u obrazovnom sistemu i svim aspektima života“, istakao je Perks.

Šef Sektora za Kooperaciju u Delegaciji EU, Andre Lis, ocijenio je da se djeca i mladi s invaliditetom još uvijek suočavaju sa nejednakim tretmanom u odnosu na drugu djecu u Crnoj Gori, jer se suočavaju sa brojnim preprekama u svakodnevnom životu, koje im onemogućavaju da u potpunosti ostvare svoja prava. Primjer su, kako je istakao, nepristupačni javni objekti poput škola i fakulteta, koji predstavljaju prepreku za slobodu izbora i obrazovanja.

„U Izvještaju o napretku, Evropska komisija je, sa jedne strane, pozdravila napredak kada je u pitanju poštovanje prava OSI, kao i određeni napredak kad je u pitanju pristupačnost javnih objekata, ali je, sa druge strane, ukazala da nema jasne vizije kako da se prilagode javni objekti, škole, bolnice, privatna preduzeća za OSI“, kazao je Lis.

Ministar za ljudskai manjinska prava, Mehmed Zenka, smatra da, pored unaprijeđenja zakodonodavnog okvira, koji štiti prava osoba s invaliditetom, predstoji još mnogo posla u toj oblasti.

„Ono što je najprirodnije jeste obezbijediti djeci kvalitetan sadržaj života. Saglasili smo se toliko puta o potrebi primjene zakona, aktivnih učešća svih aktera iz ove oblasti, prepoznali smo sve potrebe i ono što nam ne ide u prilog jeste vrijeme.

OSI imaju ogromnu snagu da se nose sa preprekama. Imaju veliko strpljenje i vjeruju u nas koji smo nosioci unaprijeđenja društvenog sistema“, rekao je Zenka.

Član Izvršnog odbora Evropskog foruma osoba s invaliditetom (EDF), Đžon Patrik Klark, rekao je da su u Irskoj počeli sa projektom inkluzivnog obrazovanja kada su deset osoba sa Daunovim sindromom upisali u redovne škole.„Na kraju se pokazalo da system funkcioniše, u korist škole i učenika koji su je pohađali. 80 odsto djece sa Daunovim sindromom danas ide u redovne škole u Irskoj“, naveo je Klark.

Radionici je prisustvovala i učenica osmog razreda Osnovne škole „Njegoš“ u Spužu, Saša Komarica, koja je prisutnima prenijela svoje iskustvo u školii tom prilikomkazala da je, kao osoba s invaliditetom, dobro prihvaćena u toj ustanovi. “Nastavnici su sjajni prema meni, uključena sam u dosta školskih aktivnosti, drugovi su me odlično prihvatili. Kada o meni priča neko ko me ne poznaje, često bude sažaljenja, nedoumica i predrasuda, ali te osobe ne shvataju da ja mogu da uradim apsolutno sve, samo na svoj način, i često zbog obaveza, straha i svojih problema nemaju vremena da me saslušaju“,kazala je Komarica.

Radionicu pod nazivom “Djeca s invaliditetom u Crnoj Gori kroz objektiv Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom” Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je u  saradnji s Evropskim pokretom osoba s invaliditetom EDF i UNICEF-om.

Pripremila: Miličić Anđela

Izvor: PR centar, Agencija Min@