COVID-19: Ko štiti osobe s invaliditetom? – UN ekspertkinja za ljudska prava

ŽENEVA (17. mart 2020) – Malo toga je urađeno da se osobama s invaliditetom daju uputstva i podrška koji su im potrebni da se zaštite tokom trenutne pandemije koronavirusa, iako mnogo njih pripada rizičnim grupama, upozorila je danas specijalna izvjestiteljka UN za prava osoba s invaliditetom Katalina Devandas Agilar (Catalina Devandas Aguilar).

“Osobe s invaliditetom osjećaju da su zapostavljene”, rekla je ekspertkinja UN za ljudska prava. “Mjere prevencije, kao što su socijalno disrtanciranje i samoizolacija mogu biti nemoguće za one kojima je potrebna podrška drugih da se hrane, oblače i kupaju.”

“Ova podrška je osnova za njihovo preživljavanje i sve države moraju preduzeti dodatne mjere socijalne zaštite da bi se garantovao kontinuitet podrške na bezbjedan način tokom trajanja krize.”

Ekspertkinja UN je naglasila da su mjere razumne adaptacije ključne da bi se osobama s invaliditetom omogućilo da smanje kontakte i rizik zaraze. Treba im omogućiti rad od kuće ili plaćeno odsustvo da bi im se garantovala sigurnost prihoda. Članovima porodica i njegovateljima, takođe, mogu trebati razumne adaptaciji da bi osobama s invaliditetom pružili podršku tokom ovog perioda.

“Pristup dodatnoj finansijskoj pomoći je, takođe, od vitalnog značaja za smanjenje rizika od dodatne osjetljivosti ili siromaštva za osobe s invaliditetom i njihove porodice,” objasnila je.

“Mnoge osobe s invaliditetom su zavisne od usluga koje su obustavljene i možda nemaju dovoljno novca da naprave zalihe hrane i ljekova, ili da plate dodatne troškove kućne dostave.”

Devandas, takođe, naglašava da je situacija osoba s invaliditetom koje su smještene u institucijama, psihijatrijskim ustanovama i zatvorima posebno teška, imajući u vidu visok rizik kontaminacije i nedostatak eksternog nadzora, te pogoršanje stanja usljed upotrebe hitnih ovlašćenja iz zdravstvenih razloga.

“Ograničenja moraju biti pažljivo odmjerena i koristiti najmanje nametljive mjere za zaštitu javnog zdravlja”, kaže ona. “Ograničavanje kontakata s bliskim osobama ostavlja osobe s invaliditetom u potpunosti nezaštićene od bilo kog oblika nasilja ili zanemarivanja u institucijama.”

“Države imaju povećanu odgovornost prema ovoj populaciji zbog strukturne diskriminacije kojoj su izložene.”

Ekspertkinja UN naglašava da osobe s invaliditetom treba da budu uvjerene da je njihovo preživljavanje prioritet i urgira da države obezbijede jasne protokole u slučajevima ugroženosti javnog zdravlja da bi se osiguralo da kada su medicinski resursi u deficitu, pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući mjere zaštite života, nije diskriminatoran za osobe s invaliditetom.  

“Da bi se suočili s pandemijom, ključno je da informacije o tome kako se zaštititi od koronavirusa budu pristupačne za sve”, objašnjava.

“Kampanje javnog informisanja i informacije od nacionalnih tijela u oblasti zdravlja moraju biti obezbijeđene na znakovnom jeziku i na pristupačan način, u pristupačnom vidu i formatu, uključujući pristupačne digitalne tehnologije, titlovanje, relej servise (servisi koji omogućavaju osobama s oštećenjima sluha, govora ili oštećenjem sluha i vida da telefonski komuniciraju putem tastature ili asistivnih tehnologija, prim. prev.), poruke, lako razumljiv i jednostavan jezik.

Organizacije osoba s invaliditetom moraju biti konsultovane i uključene u sve faze odgovora na COVID-19,” zaključuje Devandas.

Obraćanje ekspertkinje podžale su i specijalna izvjestiteljka UN za eliminaciju svih oblika nasilja nad osobama pogođenim leprom i njihovim porodicama, Alis Kruz (Alice Cruz) i nezavisna ekspertkinja za uživanje svih ljudskih prava starijih osoba, Roza Kornfeld-Mate (Rosa Kornfeld-Matte).

S engleskog prevela: Anđela Radovanović

 

*Katalina Devandas (Kostarika) imenovana je kao prva specijalna izvjestiteljka za prava osoba s invaliditetom u junu 2014 od strane Savjeta za ljduska prava UN. Aktivno se bavi pravima osoba s invaliditetom i inkluzivnim razvojem posljednjih 20 godina, uključujući i rad za Svjetsku banku, Ujedinjene nacije i međunarodne donatorske institucije. Prioriteti u njenom radu su socioekonomska inkluzija, promocija punog građanskog učešća osoba s invaliditetom i promovisanje različitosti/razumijevanje da su osobe s invaliditetom dio raznolikosti čovječanstva.

Specijalni izvjestitelji, nezavisno eksperti i radne grupe dio su tzv. Specijalnih procedua Savjeta za ljudska prava UN. Specijalne procedure su najveće tijelo nezavisnih eksperata u UN sistemu za ljudska prava, što je opšte ime za nezavisne istraživačke i monitoring mehanizme koji su usmjereni kako na situaciju u pojedinačnim zemljama ili na specifične teme u cijelom svijetu. Eksperti Specijalnih procedura rade na volonterskoj osnovi. Oni su nezavisni od bilo koje vlade ili organizacije i služe kao pojedinci.  

Saradnici i donatori